Marino Tumpić tumpic@astronomija.co.rs

28.09.2005.
Jučer je direktor američke svemirske agencije (NASA) Michael Griffin nakon tri desetljeća šutnje napokon smogao snage i javno izreći kako je NASA još sedamdesetih godina prošlog stoljeća skrenula sa pravog puta u istraživanju svemira i to u trenutku kada je bila na vrhuncu svoje slave.

Prihvativši program višenamjenskih raketoplana, poznatijih pod nazivom "space shuttle", gotovo su svi NASAini ljudski i materijalni resursi bili usmjereni na njegovu realizaciju, nastradali su čak programi robotičkih misija kojih od osamdesetih godina pa sve do sredine devedesetih gotovo i nije bilo.

Enterprise, prvi (test) šatl

Svoju izjavu objasnio je riječima kako je sama koncepcija "space shuttlea" bila vrlo problematična, isuviše zahtjevna i nedovoljno sigurna, dodavši kako je sada došlo vrijeme da se okrene nova stranica u ljudskim letovima u svemir te kako treba iznaći snage da se to učini u čim skorije vrijeme i uz najmanju moguću štetu.

Griffin je i program Međunarodne svemirske stanice (ISS) također okarakterizirao kao NASAin promašaj, iako se tu zapravo radilo o američkoj novčanoj pomoći, sredinom devedesetih godina posrnuloj, ruskoj svemirskoj agenciji (RSA). Glasine o tome kako će cjelovitu brigu o ISS-u preuzeti ruska svemirska agencija time dobivaju sve veće uporište.

Posljednje vrijeme u SAD-u su sve češće na novinskim naslovnicama ambiciozni planovi o "novom životu" njihovog svemirskog programa, od spuštanja astronauta na Mjesec 2018. do misije na Mars desetljeće iza toga. Ipak, u svim tim dokumentima jasno se razabire samo jedno – kako amerikanci tek trebaju pronaći novi, pravi put ljudskim misijama u svemir.

(28.09.2005.)

vrh

• Space shuttle šta je to?

• Spejs šatl Kolumbija eksplodirao

• Spejs šatl Kolumbija

• Da li je posada Kolumbije mogla biti spasena?

• Da li bi se posada Burana spasla?

• Saplitanje o „Kolumbiju”

• "Čelendžer" - O SPACE SHUTTLE-U, GENIJU I RATU POLITIKE SA NAUKOM