|
Nedavno otkazivanje lansiranja raketoplana "Discovery" ponovo je potaknulo raspravu o opravdanosti čitave američke koncepcije slanja ljudi u svemir. Uzrok odgode lansiranja "Discovery-a" bio je neispravan rad jednog od četiriju senzora količine i pritiska goriva na glavnom rezervoaru. Isti takav problem odgodio je lansiranje "Discovery-a" i u maju, u međuvremenu zamijenjen je kompletan rezervoar, ali su problemi očigledno ostali. Era raketoplana započela je sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U želji da spasu svoju tadašnju svemirsku stanicu "Skylab" amerikanci su najavili prvo lansiranje "svemirskog taksija" za 1978, problemi su prvo lansiranje omogućili tek 12.04.1981. Iako predstavljen kao pouzdan, lagan i jeftin sustav program "space shuttle" pretvorio se u noćnu moru administracije, konstruktora i astronauta. Inženjeri (ali tko njih sluša) su upozoravali na pogreške i propuste u izradi, kontroli ali i strukture samog sustava, te na neizbježnu statistiku kojom su izračunali kako je mogućnost katastrofe 5%! Što bi značilo kako će na svakih stotinu letova biti pet tragedija. U međuvremenu, nakon dva i pol desetljeća eksploatacije raketoplana, nakon 113 letova, na sreću dogodile su se "samo" dvije katastrofe ("Challenger" 1986 i "Columbia" 2003). Raketoplani koriste tehnologiju sedamdesetih godina, dijelovi za računala koja se upotrebljavaju na njemu već se odavno kupuju po muzejima i otpadima, nepouzdana tehnologija, glomazni i tromi sustav, svakim se danom sve više komplicira (pa makar to bilo i dodatnim "sigurnosnim" sustavima). Jedan let raketoplana sa sedmočlanom posadom i petnaestodnevnom
svemirskom misijom košta oko 2 milijarde (milijarde!) US$, za usporedbu
let ruskog "Sojuza" košta pedeset puta manje! Koliko je NASA "zaglavila" u vlastitim lutanjima najbolje pokazuju izjave samih njenih dužnosnika, koji se slažu kako je "space shuttle" najkompliciraniji i najzahtjevniji svemirski sustav ikada napravljen, a svi zajedno jedva čekaju kraj ere raketoplana. Posljednja događanja, uz veliki strah od moguće katastrofe, već su sada smanjila broj budućih planiranih lansiranja raketoplana sa 28 na 12-15 ili i manje. Stručnjaci predlažu da se "Discovery" pošalje u muzej već 2007, a "Atlantis" dvije godine kasnije, dok bi posljednji raketoplan - Endeavour", posljednji puta poletio 2010. godine i nakon puna tri desetljeća označio kraj ere raketoplana. Manje je poznato kako su Rusi sredinom osamdesetih i početkom devedesetih također izgradili svoje raketoplane od kojih su dva bili operativno sposobni "Buran" i "Ptička", od njih samo je Buran 1988. godine uspješno obavio bespilotnu misiju, što američki pandami ni danas nisu u stanju. Čovjekov let u Zemljinu orbitu i dalje ka Mjesecu i Marsu u godinama koje slijede ne smiju robovati "Bruce Wilis-ovim" rješenjima, već isključivo struci, problem je jedino što i "struka" uči na greškama. Putovanje svemirom nije posao za turiste, to je posao za znalce i heroje. (14.07.2005.)
|
