am@astronomija.co.rs 

 

 Astronautika
 
 

Sadržaj AM

astronautika
Palomarski div snimio Deep Impact
Marino Tumpić
tumpic@astronomija.co.yu
Snimak

Proteklog je tjedna, 13. januara, nekadašnji, desetljećima najveći teleskop na svijetu, 508 cm Palomarski teleskop, uspješno na udaljenosti 260.000 km od Zemlje, snimio američku letjelicu «Deep Impact, lansiranu dan ranije na put ka presretanju komete «9/P Templ1».

U trenutku snimanja letjelica se od Zemlje udaljavala brzinom od 16.000 km/h i prividno se nalazila u sazviježđu Djevice.

Iako je već pomalo uobičajena praksa da se letjelice «provjeravaju» zemaljskim teleskopima, vijest da je ova letjelica snimljena upravo «orijaškim Palomarskim teleskopom», budi i neka druga sjećanja.

Georgu Ellery Hale

Palomarski teleskop svoje postojanje duguje velikom astronomu Georgu Ellery Hale-u (1868-1938). Njegov entuzijazam i zalaganje doprinjeli su da je «Veliko oko», kako se od milja nazivalo 508 cm-ski teleskop, nakon više od dvije decenije rada na projektu, napokon službeno pušten u rad 12. 11. 1949.

palomarknjiga.jpg (62183 bytes)
Veća slika
61 kb

Danas, kada sa prijenosnim «amaterskim» teleskopima, uz svesrdnu pomoć elektronike, astronomi na snimcima nebeskih objekata «izvlače» detalje o kojima je «Veliko oko» decenijama moglo samo sanjati, predlažem čitanje jedne, pomalo vremešne, knjige;
Milan Butorac, «Mount Palomar», Hrvatsko Prirodoslovno Društvo, Zagreb, 1951. Knjiga je svojevrsni vremenski stroj, vodi nas kroz misli i djela znanstvenika sa početka i sredine prošlog stoljeća. Kroz razumijevanje njihovih životnih puteva i instrumenata koje su gradili biti će pravi izazov shvatiti istinsku snagu suvremene «amaterske» astrofotografije!

Jeste li znali kako su priručnici za astronome-«amatere» sve do pred desetak-petnaestak godina sugerirali kako je dobijanje IKAKOVOG detalja na fotografijama planeta sunčeva sustava – nevjerojatan rezultat. U vremenu kada sa «amaterskom» opremom, osrednjim računalom i preradjenom web-kamerom, pojedinci poput Vida Nikolića, snimaju detalje na Jupiterovim satelitima.. vrijeme u kojem je živjela astronomska legenda, Georg Ellery Hale, doima se tako dalekim...

15.01.2005.

vrh