Astronomski magazin - HOME

am@astronomija.co.rs
 

 

 

 Letovi
 

 

 
 

Sadržaj AM

 

 

astronautika
MESEC NA METI SVETSKIH SVEMIRSKIH AGENCIJA

< 1  2

VODA NA MESECU

Pitanje vodenog leda na Mesecu već duže vremena izaziva vruće polemike. Pronalazak vode na dnu tamnih kratera bi bio dočekan kao pravo lunarno blago.

I Pentagonova letelica "CLEMENTINE" i Nasin "LUNAR PROSPECTOR" pružaju informacije koje po nekim naučnicima sugerišu da se zalihe vodenog leda nalaze na Mesečevim polovima. Ako bi se ovo pokazalo kao tačno, ovaj materijal bi mogao biti pretvoren u pogon, kioseonik i vodu što bi pomoglo održavanju ljudske ekspedicije na Mesecu.

Trenutno podaci i merenja letelice Clementine i Lunar Prospectora nastavljaju da izazivaju više debata i nesuglastica nego slaganja i podudaranja mišljenja.

Wendell Mendell, menadžer Nase Johnson Space Centra u Hjustonu (Texas) kaže da bi se napokon verifikovalo postojanje lunarnog vodenog leda, trebalo bi da misija spuštanja letelice koja će to i potvrditi bude na dnevnom redu.

"Pitanje šta se nalazi na lunarnim polovima i u kome je fizičkom stanju, je kritično za dugoročno, stalno prisustvo na Mesecu. Mi moramo znati odgovor na ovaj ili onaj način" objašnjava Paul Spudis, naučnik sa John Hopkins Univerziteta.

Spudis sugeriše da je drugi način za rešenje problema vodenog leda slanje lunarnog orbitera opremljenog snažnim radarom koji bi mogao prodreti do dna tamnih kratera.

TERITORIJA OD STRATEGIJSKE VAŽNOSTI

"Novembarska ILEWG konferencija dokazuje da je Mesec sada postao glavni cilj budućih svemirskih istraživanja. Praznina nakon misija Apola je završena. Iako ja ovo ne bih nazvao "trkom ka Mesecu", činjenica je da Evropa, Japan, Indija i Kina imaju formalne obaveze ka lunarnim misijama. Novo otkrivene velike zalihe vodonika na lunarnim polovima su promenile Mesec od naučno interesantnog objekta do teritorije od strategijske važnosti, koja se može porediti sa naftnim poljima u Persijskom zalivu " kaže Paul Lowman, naučnik NASA Goddard Space Flight centra u Merilendu.

Douglas O`Handley sa odseka za fiziku Santa Clara Univerziteta kaže da u principu niko na ILEWG konferenciji ne vidi Mesec u takmičenju sa Marsom. "Ali bila je prisutna tiha jednoglasnost da Mesec dolazi pre Marsa" dodaje O`Handley.

POLITIKA

Nekolicina posmatrača ILEWG programa su izneli na svetlo jasan problem čiji je jedan deo kriza identititeta, a drugi deo politika.

"Moja najveća impresija je da svako ide na Mesec, a da svi rade istu stvar. Jedan od najkritičnijih instrumenata koji niko izgleda nije voljan da pošalje ka Mesecu je radar za snimanje. Očigledno da je u pitanju eksperiment koji se sav svodi na debatu o ledu na Mesečevim polovima.

Dobijanje detaljnih informacija o polarnim naslagama, ne samo pomoću lunarnih orbitera, već i pomoću lendera koji bi se tamo spustio je veoma važno. Ovo je najvažnija stvar koju mi još ne znamo i neko bi to morao učiniti" kaže Paul Spudis.

Spudis dalje dodaje da bi u globalu bilo korisnije ako bi ovim novim Mesečevim misijama sakupili nove vrste podataka nego da se ponovo vrše orbitalna merenja jer su ona već urađena ili su u planu. Poželjno bi bilo koordiniranje između nacija u pogledu razmene informacija.

Ipak, jedan anoniman lunarni istraživac dodaje: "Misije su pre dizajnirane oko političkih razmatranja nego oko naučnih".

< 1  2

(decembar 2003.)

vrh