| Venera i Zemlja su iz presolarne magline izronile
        gotove identičnog sastava i veličine. 
            Ipak, evoluirale su u dve sasvim različite planete. | 
              | 
           
         
         
        Odličan prikaz druge planete od Sunca. 
         
        Na Veneri je uočeno više od 1000 
        vulkanskih kupa čiji prečnici 
        premašuju 20 km, a skoro milion sa prečnicima 
        od preko 1 km. Njih prate karakteristični 
        oblici reljefa vulkanskog porekla, kao
        što su tokovi lave. Javljaju se još 
        korone – kružne strukture koje liče 
        na kratere i arahnoidi – formacije koje podsećaju 
        na paučinu.  
        Na radio-lokacionoj mapi Venere planinske oblasti slične 
        su kontinentima na Zemlji. Depresije koje bi bile 
        analogne okeanskim basenima na našoj planeti, 
        ovde zauzimaju samo 1/6 površine, 
        prema 2/3 na Zemlji. Dva, uslovno rečeno, 
        kontinenta Venere su Zemlja 
        Afrodite i Zemlja Ištar, 
        koji su imena dobili po grčkom imenu boginje 
        Venere i po imenu kojim su Veneru zvali u drevnom 
        Vavilonu. Inače, sva obličja 
        na Veneri, uz nekoliko izuzetaka, imenovana su po 
        poznatim ženama iz svih svetskih
        kultura. Zemlja Afrodite se po površini može 
        uporediti sa SAD, a Zemlja Ištar 
        sa Australijom.  
        Zemlja Ištar leži na 
        velikoj visini i po svemu sudeći je relativno 
        glatka imoguće je da je pokrivena ohla|enom 
        lavom. U blizini Zemlje Ištar nalaze se planine 
        Maksvela, masiv koji se nad srednjim nivoom uzdiže
        čitavih 11 km te je mnogo veći 
        od Mont Everesta na Zemlji. Zapadno od Maksvela leži 
        prilično tamna (pa prema tome i glatka) oblast 
        kruškolikog oblika koja je nazvana Laksmi plato. 
        Mada se nalazi na visini od 2.500 do 3.000 m ovo je najglatkija površina 
        na planeti.  
        Drugi veliki kontinent je Zemlja Afrodite čiju 
        severoistočnu i severozapadnu granicu obeležavaju
        planinske oblasti koje se izdižu i do 
        8.000 m iznad srednjeg nivoa.  
        Tu se nalaze i dve doline koje podsećaju na 
        Vales Marineris na Marsu. Dve druge svetle oblasti
        nazvane su Alfa i Beta. Na jugu Oblasti Alfa nalazi se prstenasti
        objekat koji je dobio ime Eve i verovatno predstavlja stari 
        udarni krater prečnika oko 200 km. Predloženo 
        je da svetla tačka u centru kratera označi 
        nulti meridijan na Veneri. 
        (Izvod iz šestog broja ASTRONOMIJE)   |