Obelezavanje zvezda
Aleksandar Ilicic
G

otovo sve sjajnije zvezde imaju svoja sopstvena imena. Ona su najvecim delom arapskog porekla dok neka poticu iz stare Grcke kao na primer Sirijus i Spika. Astonomi koriste ova imena dajuci  povremeno prednost  sistemu grckih slova koji je Nemacki astronom Bajer (Johann Bayer) uveo 1603. g. u svom kapitalnom delu, zvezdanom atlasu Uranometrija. Bajer je najsjajniju zvezdu obelezio sa a sledecu po sjaju sa b i tako dalje po redosledu. Drugi sistem za oznacavanje zvezda dao je nesto kasnije Engleski astonom Flamsted (Royal John Flamsteed). On je u svom katalogu objavljenom 1725. g. zvezde obelezio arapskim brojevima od 1 pa na dalje krecuci se po sazvezdju u smeru porasta rektasenziske koordinate. Tako danas svaka sjajnija zvezda ima nekoliko oznaka sa kojima je odredena. Zvezda Algenib je ujedno i Gama Pegazi i 88 Peg. Danas pored tih postoje i dodatne oznake iz drugih savremenih kataloga (SAO, HD), kao i poseban sistem oznacavanja za promenjljive zvezde.