Astronomski dalekozor je osnovni astronomski instrument. On nam omogucava daopazamo zvijezde slabijeg sjaja ili sitnije detalje na objektima promatranja nego što to mozemo golim okom. Glavni dijelovi svakog astronomskog dalekozora su objektiv i okular. Objektiv sakuplja svjetlo nebeskih objekata i stvara njihovu sliku u svojem zaristu. Okular povecava ovu sliku i omogucava njeno gledanje.

O objetivu astronomskog dalekozora ovisi kvaliteta slike koju astronomski dalekozordaje, pa se stoga astronomski dalekozori opisuju karakteristikama svojih objektiva i to njihovim promjerom i zarišnom daljinom. Cesto puta se umjesto zarišne daljine daje f broj objektiva.f broj je omjerzarišne daljine i promjera objektiva:

          zarišna daljina objektiva

f broj =----------------------                        

              promjer objektiva

Umjest f broja vrlo cesto se piše F/f broj. Na primjer za objektiv promjera 80 mm i zarišne daljine 1200 mm je

f broj = 1200/80 = 15 ili, pisano na drugi nacin, F/15.

Prema tipu objektiva (vidi sliku 1) astronomski dalekozori se dijele na tri glavna tipa: refraktore, reflektore i mješovite (katadioptri cke). Refraktor je astronomski dalekozor kod kojeg je objektiv napravljen od jedne ili više leca. Kodreflektoraje objektiv zrcalo a slozeni ili katadioptri cki astronomski dalekozoriimaju objektive koji su napravljeni od kombinacije leca i zrcala.

Osnovna i NAJVAZNIJA funkcija astronomskih dalekozora je da sakuplja svjetlo.Više sakupljenog svjetla znaci da cemomoci opazati objekte slabijeg sjaja,pa je jasno da je veciobjektiv boljiod manjeg jer ima vecu površinu. Uzmemo li da jepromjer zjenice ljudskog oka priviknutog na tamu oko 7 mm (u stvarnosti je on razli cit odcovjeka docovjeka, ali se krece u granicama od oko 6 do 8 oko mm osim kod starijih osoba kod kojih moze biti i manji) onda objektiv promjera D milimetara sakuplja onoliko puta više svjetla koliko mu je puta površina veca od površinezjenice što lako izra cunamo:

      D*D*PI/42

S = ---------- = (D/7)

       7*7*PI/4

pricemu promjer objektiva (D) moramo uvrstiti u milimetrima. Ovaj se omjer nazivasvjetlosna snaga teleskopa (S).

PRIMJER:izra cunati svjetlosnu snagu objektiva dvogleda promjera 30mm, malogrefraktorapromjeraobjektiva80 mm i velikog katadioptri ckog astronomskog dalekozora promjera objektiva 200 mm.

a. dvogled sa objektivom promjera 30 mm

S = (30/7)= 18

b. mali refraktor sa objektivom promjera 80 mm

S = (80/7)= 131

c. katadioptricki astronomski dalekozor sa objektivom promjera200 mm

S = (200/7)= 816

*****************************************************************

Pokušajmosadaodrediti koliko slabezvijezdecemomoci promatratinekimdalekzorom.Ako objektivnašegastronomskog dalekozorasakuplja S puta više svjetla od golog oka,onda cemo sa astronomskim dalekozorom moci vidjeti zvijezde s puta tamnije. Akosesjetimo da prostim okom mozemo opazitizvijezdeoko6 zvijezdanevelicine,ida je skala zvijezdanihvelicinatzv. logaritamskaskala(štoznacidarazlikasjajaizrazenau zvijezdanimvelicinama logaritam omjera sjajeva) onda nakon malo matematike dolazimo do slijedece formule:

 mg = 6 + 2,5*log(S)

*****************************************************************

PRIMJER: naci grani cnu zvijezdanu velicinu za prije spomenute astronomske dalekozore promjera objektiva od 30, 80 i 200 mm.

a. dvogled sa objektivom promjera 30 mm

mg = 6 + 2,5 log(18) = 9,2

b. mali refraktor sa objektivom promjera 80 mm

mg = 6 + 2,5 log(131) = 11,3

c. katadioptri cki astronomski dalekozor sa objektivom promjera200 mm

mg = 6 + 2,5 log(816) = 13,3

*****************************************************************

Ovdje treba napomenuti da se u stvarnosti granicna zvijezdana velicinadostize samo u tamnim,vedrim nocima bez mjesecine i to pri velikim pove canjima. U najboljim uvjetima moguce je opaziti zvijezde i za oko 1 zvjezdanu velicinu tamnije od vrijednosti koju predvida ova formula. Tu svakako veliku ulogu igraju i opti cka kvaliteta objektiva i karakteristike promatra cevog oka.

Uvrstimo li u formulu za grani cnu zvjezdanu veli cinu umjesto svjetlosne ja cine astronomskog dalekozora (S) izraz koji je povezuje sa promjerom objektiva, dobit cemo drugi oblik formule za grani cnu zvjezdanu veli cinu koji se cesto navodi u literaturi:

mg = 6 + 5*log(D/7) = 1,8 + 5*log(D)

Drugavazna funkcija astronomskog dalekozora jepove canje. Pove cavajucislikunebeskihobjekata, astronomskidalekozor omogucava nam da na nebeskim objektima uo cimo sitnije detalje ili darazlucimobliskije dvojne zvijezde nego što bismotomogli golim okom. Pove canje astronomskog dalekozora (P) lako izra cunamo takodazarišnu daljinu objektiva (F)podijelimosazarišnom daljinom okulara (f):

P = F/f

Povecanje se ne moze mijenjati u proizvoljnim granicama. Ako jepove canjepremalo, dolazi do gubitkasvjetla pa astronomski dalekozor nije dobro iskorišten. Ako pak pretjeramo sa pove canjem dobit cemo tamne, razvodnjene slike bez detalja, a istaknutcemosve nesavršenosti optike i titranje atmosfere. Graniceukojimase moze kretati pove canjeovise o promjeru objektivaastronomskogdalekozora,njegovom tipu ikvaliteti. srecom u najvecem broju slu cajeva objektiv je zadovoljavajuce kvalitete tako da kvalitetu slike ograni cavaju samo zakoni optike (difrakcija) i titranje atmosfere.

Povecanja se opcenito dijele na mala, srednja i velika. Mala povecanja daju svijetle slike i velika vidna poljai koristese za trazenje objekata na nebu,promatranje kometa, maglica i sl. Kodovih pove canja titranje zraka ne utjece na kvalitetuslike.Srednjapove canja koriste se za promatranje Mjesecaiplaneta, dvojnih zvijezda, maglica malih dimenzija itd. Slika je kod ovih pove canja tamnija,a vidno polje manje. Titranje zraka primjetno jesamo kadje izrazito veliko.Velika pove canja koriste se uglavnom za promatranjeMjeseca, planeta i bliskihdvojnih zvijezda, ako je atmosfera mirna. kod ovih pove canja vidno polje jemalo,slikaje tamna i jako osjetljiva na titranjezraka. Granice izmedu pojedinih vrsta povecanja nisu strogo postavljene ali se mogu otprilike odrediti slijedecim formulama:

premala povecanja

Pmin = D(mm)/7

mala pove canja

Pn = D(mm)/5

srednja pove canja

Ps = D(mm)/3

velika pove canja

Pv = D(mm)

preveika, nekorisna, povecanja

Pmax = 2,5*D(mm)

je promjer objektiva astronomskog dalekozora umm, Pmin je     najmanje  korisno povecanje koje se moze koristitina tom instrumentu,Pnjetzv.normalno pove canje kod kojeg je slika otprilike jednako svijetla kao i kad je objekt gledan prostim okom, Psje srednje pove canje, Pv je povecanje koje omogucava potpuno iskorištenje razlucne moci astronomskog dalekozora i Pmax je najvece korisno povecanje.

*****************************************************************

PRIMJER: odreditikorisna pove canja zaobjektive astronomskih dalekozora promjera 30, 80 i 200 mm:

a. dvogled sa objektivom promjera 30 mm

Pmin = 30/7 = 4 x

Pn = 30/5 = 6 x

Ps = 30/3 = 10 x

Pv = 30 = 30 x

Pmax = 2,5*30 = 75 x

b. mali refraktor sa objektivom promjera 80 mm

Pmin = 80/7 = 11 x

Pn = 80/5 = 16 x

Ps = 80/3 = 27 x

Pv = 80 = 80 x

Pmax = 2,5*80 = 200 x

c. katadioptri cki astronomski dalekozor sa objektivom promjera 200 mm

Pmin = 200/7 = 29 x

Pn = 200/5 = 40 x

Ps = 200/3 = 67 x

Pv = 200= 200 x

Pmax = 2,5*200 = 500 x

*****************************************************************

Recimo još na kraju nekoliko rijeci o razlucnoj moci astronomskih dalekozora. Zakoni optike ograni cavaju oštrinu slike koja se moze postici objektivom odredenog promjera tako da za opazanje sitnijih detalja moramo upotrijebiti objektiv veceg promjera. Najsitniji kutni razmak (R) dvije zvijezde istog sjaja, koji se još moze razdvojiti objektivom promjera D mmdan je tzv. Dawes ovom formulom:

R (") = 120/D(mm)

gdje je Rk utni razmak u lucnim sekundama ako je Dpromjer objektiva u mm. Ako dvije zvijezde nisu istog sjaja, razmak koji se još moze razlu citi raste sa razlikom u sjaju izmedu tih dviju zvijezda. Razlucivanje za objekte malog kontrasta napr. detalje planeta i sl. cesto puta mnogo je lošije nego što to ova formula predvida.

*****************************************************************

PRIMJER:odreditirazlu cnu moc zaobjektiveastronomskih dalekozora promjera 30, 80 i 200 mm:

a. dvogled sa objektivom promjera 30 mm

R = 120/30 = 4"

b. mali refraktor sa objektivom promjera 80 mm

R = 120/80 = 1,5"

c. katadioptri cki astronomski dalekozor sa objektivom promjera 200 mm

R = 120/200 = 0,6"

vrh strane