Decembar
 
Narodna imena za decembar: studen, nikoljstak, "oko svetog Nikole", božićni, koledar...
 .... u Hrvata: prosinac 
Latinski: December
Engleski: December

Decembar je možda još i najveseliji mesec. U ovim geografskim širinama u decembru obično padne prvi sneg koji deca toliko vole - toliko da ga posle kroz ceo život sa nekim svečanim raspoloženjem dočekuju.

Decembar je veseo jer se u njemu jasno osećaju predstojeći praznici – Božićni i novogodišnji. E sad postoje dva Bozića koliko se ja razumem; jedan je katolički koji pada 25. decembra, a drugi je pravoslavni i taj je 14 dana kasnije, znači 7. januara. A u sredini je nova godina. Pametni ljudi dakle počnu da slave 25. decembra katolički Božić, pa preko nove godine stignu do pravoslavnog Božića, a odatle nastave sve do Srpske Nove godine. Pa kako onda da decembar ne bude veseo mesec.

Uostalom decembar je bio praznični mesec još kod starih Rimljana koji su 17. decembra počinjali proslavu Saturnalija. Saturnalije su bile najveseliji rimski praznik. 

Tih svečarskih dana nije se radilo, delili su se pokloni, priređivane su gozbe, a robovi su dobijali neviđenu slobodu da se lepo oblače i da ne rade ništa. I čak su mogli da jedu za gospodarevom trpezom. Čak su zamenjivali uloge sa svojim gospodarima pa su oni zapovedali, a gospodari ih služili.  

Zatim se birao privremeni kralj koga su svi redom tih dana slušali. 

Saturnalije su bile posvećene bogu Saturnu i trajale su tri dana, sve dok Kaligula nije odlučio da se slave pet dana.

Ovaj praznik se nakon IV veka stopio sa Božićem.

U decembru pada i Hanuka, jevrejski praznik svetlosti; proslava oslobođenja jevrejske države od helenističkih okupatora (što je bilo u III veku) i ponovnog posvećenja Jerusalimskog hrama.

Što se nas tiče u ovim našim krajevima postoji običaj da se od 13. do 25. decembra svakog dana prati kakvo je vreme pa se po tome predviđa i vreme za čitavu narednu godinu. Svaki taj dan predstavlja jedan mesec: 13. je januar, 14. februar itd. Pa ako je 13. decembra lep dan takav će biti i ceo januar.

*************

Decembar je dvanaesti i posladnji mesec u godini po gregorijanskom kalendaru i ima 31 dan. Ime mu dolazi od latinskog decem (= deset) jer je po starom, republikanskom kalendaru bio deseti po redu u godini. Isti slučaj imamo i sa septembrom, oktobrom i novembrom o čemu smo ranije pisali. Po tom republikanskom kalendaru decembar je imao 29 dana, zatim je Cezarovom reformom dobio još jedan dan. Tada su svi meseci imali 30 ili 31 dan (izuzev februara koji je imao 29 dana - odnosno 30 svake prestupne godine). Ali 44. godine pre nove ere odlukom rimskog Senata mesec Quintilis koji je imao 31 dan posvećen je Cezaru, a 8. godine pre nove ere mesec Sextilis koji je imao 30 dana je posvećen Avgustu. Zatim je avgustu je dodat jedan dan da bi imao koliko i Cezarov jul (uzet je od februara), septembru je oduzet dan, oktobru je dodat dan, novembru oduzet, a konačno decembru dodat. Sve to da bi meseci naizmenično imali 30 odnosno 31 dan. Tako od tada decembar ima 31 dan. 

************

22. decembra na severnoj Zemljinoj polulopti počinje zima. Sunce je tada ispod ekvatora u najnižoj tački i njegovi zraci udaraju pod pravim uglom zimski povratnik. Tog dana noć je najduža u godini, a dan najkraći. To je dan zimskog solsticija ili zimske karatkodnevnice. U isto vreme na južnoj polulopti počinje leto.

27. decembra 1571. rođen je nemački astronom i matematičar Kepler, veliki među najvećim astronomima u čitavoj istoriji. Tri zakona o kretanju planeta koja danas nose Keplerovo ime označila su početak moderne astronomije.

25. decembra 1642. rodjen je Njutn, engleski fizičar, matematičar i astronom. Njutn spada u najznačajnije ličnosti u istoriji nauke.

21. decembra 1968. lansiran je Apolo 8, koji je svoju posadu odveo do Meseca. Nikada do tada čovek nije toliko daleko otišao od svoje planete. Na tom letu ljudi su prvi put u istoriji u celini videli Zemlju. Apolo 8 je napravio 10 orbita oko Meseca i zatim se vratio na Zemlju.

A 7. decembra 1972. poleteo je Apolo 17. To je bila poslednja ekspedicija iz Apolo programa.

Decembra 1995. svemirska letilica Galileo je izbacila sondu ka Jupiteru što je omogućilo prvo neposredno merenje sastava i strukture atmosfere ove planete.

vrh

| Home | Sadržaj | Galaksija | Sunčev sistem | Teorija i praksa |
| Instrumenti | Istorija i tradicija  | Efemeride |