|
Znanstvenici već nekoliko desetljeća ozbiljno razmišljaju o stvaranju «sigurnosne kopije» naše civilizacije, svojevrsne suvremene Noine arke u kojoj bi bile pohranjene DNA svih postojećih biljaka, životinja ali i čovjeka, «negdje» u Sunčevom sustavu. Danas smo svijesni kako svemir a time i naš planet nije mirno, statično mjesto, već izuzetno dinamični i opasni krajolik. Katastrofične mogućnosti udara većeg asteroida u Zemlju, pucanja Zemljine kore, namjernog nuklearnog ili biološkog pustošenja planete, samo su neki od malo vjerojatnih, ali ipak mogućih, scenarija događanja u bližoj ili daljnjoj budućnosti. Čovječanstvo po prvi puta u svojoj povijesti ima znanje i moć da i u slučaju takovog scenarija očuva svoju i druge (neophodne) vrste. Prema riječima Dr. Bernarda Foinga, voditelja tima znanstvenika pri Evropskoj svemirskoj agenciji (ESA), ozbiljno se razmišlja o postavljanju biološkog habitata na Mjesecu koja bi sadržavao svojevrsnu DNA knjižnicu svakog živog bića i biljke na planeti, kako bi se osiguralo preživljavanje vrsta te omogućilo ponovno naseljavanje istih na Zemlji ili nekom drugom svijetu. Kao znatno povoljniju lokaciju za takav grandiciozni pothvat znanstvenici spominju planet Mars. Od svih lokacija u našem Zvjezdanom sustavu, Mars je najprihvatljiviji dom budućim ljudskim kolonizatorima ili (ne)sretnicima ljudske slamke spasa – Noine arke! Znanstvenici su danas gotovo sigurni kako je uz primjenu
odgovarajućih metoda teraformiranja (prilagodbe planete našim
potrebama), moguće u veoma kratkom roku na Marsu omogućiti životne
uvjete vrlo slične današnjim prilikama na Zemlji! No, i u toj situaciji biti će nužno još negdje, sigurnosti radi, imati «rezervnu kopiju civilizacije», stoga se Mjesec zaista nameće kao jedan od sigurnih kandidata za očuvanje naše budućnosti. (17.03.2005.)
|
