Marino Tumpić tumpic@astronomija.co.yu

Venera 3

Na današnji dan, 01.03.1966. godine, sovjetska međuplanetarna letjelica «Venera-3» postala je prva ljudskom rukom izrađena letjelica koja je ikada dospjela na površinu nekog drugog planeta.

Bilo je to zlatno doba sovjetske kozmonautike, 04.10.1957. sovjeti su lansirali prvi zemljin umjetni satelit, «Sputnjik-1», nešto kasnije 02.01.1959. «Luna-1» prva je letjelica koja je prošla kraj Mjeseca, a krajem godine 12.09.1959. «Luna-2» prva se (tvrdo) spustila na Mjesec, «Luna-9» je 31.01.1966. uspješno spustila prvi lender na naš prirodni satelit, a «Luna-10» postala je 31.03.1966. prvi Mjesečev orbiter, izgledalo je kao da uspjesima nema kraja, ali..

U to vrijeme na desetke «Luna», «Venera», «Zondova», «Marsova», «Marsnika» i «Kozmosa» upućeno je na razne strane sunčeva sustava. Sovjeti su ostvarili cilj, postali su prvi u mnogobrojnim podhvatima, ali tehnologija ondašnjeg doba naprosto nije bila na visini zadatka i veći je dio tih letjelica neslavno propao u osjetljivim trenucima misija, obično nadomak cilja ili na samom cilju.

Svi su ti uspjesi i neuspjesi nakraju su «izumorili» sovjete, poslati desetak letjelica (inače bravurozne konstrukcije) na Mars, a kao povratnu informaciju dobiti tek nekoliko mutnih slika Marsove površine, tek je nešto bolja situacija bila sa misijama na Veneru, dok se istraživanje Mjeseca, naročito kasnije u sedamdesetim godinama vraćanjem uzoraka mjesečeve površine na Zemlju i prvim roverima na drugom nebeskom tijelu («lunohod 1 i 2»), već moglo smatrati uspjehom, bilo je premalo za političare koji su htjeli biti prvi na svim područjima svemirske utrke, čistke među znanstvenicima, rasturanje «konačne količine mozgova» na preveliki broj istovremenih projekata naposljetku su uzeli danak i sovjeti su izgubili svemirsku utrku. Od tih se poraza ni do danas nisu oporavili.

Iako danas u Rusiji postoji i više nego pouzdana tehnologija kojom bi se bez problema moglo organizirati robotičke misije na druge planete i mjesece sunčeva sustava, nedostatak novca još uvijek zadržava ruske planove u ladicama ili na diskovima računala.

Šteta.

(01.03.2005.)

vrh