Da li možete pročitati ovaj broj: 10.331.233.010.526.315.789.473.682.240.000 dana! To bi bilo 10 nonilijuna, 331 oktilijun, 233 septilijuna, 10 sekstilijuna, 526 kvintilijuna, 315 kvadrilijuna, 789 trilijuna, 473 bilijuna, 682 milijuna i 240 tisuća dana! Ovo ne bi bilo možda neobično, da taj podatak ne potječe sa ruševine u Kobi, u sjeveroistočnom Jukatanu i pripada kulturi Maja indijanaca. Brojčani natpis označava događaj u dalekoj prošlosti. Na jednoj steli u Kvirigvi određen je položaj dana i mjeseca za datum od prije 400 milijuna godina.

Velibor  Vučković veliborv@inet.hr

Dužina godine Maja bila je 365,242129 dana, a astronomske 365,242198 dana.

Maje su stvorili civilizaciju u gustim šumama Jukatana i Gvatemale. Podignute su mnoge piramide i hramovi, a po svom poznavanju astronomije i izračunavanja vremena, bili su daleko ispred svih civilizacija Starog vijeka. Uspjeli su napraviti složenu mapu nebeskog svoda, ali nisu izumili i koristili najosnovnije naprave, kao kotač, plug i vagu, a u graditeljstvu – luk. Maje su imali vrlo zamršeno hijeroglifsko pismo sa polivalentnim znakovima, a dobro su poznavali i matematiku: prvi su počeli upotrebljavati nulu. Od najimpresivnijih djela treba spomenuti hram Karakol u Čičen Ici, koji je uvijek smatran opservatorijom. Hram je karakterističan po asimetrijama: na primjer, praktično nema pravih kuteva. Horizontalni prosjeci u zidovima, sigurno su korišteni da se može gledati kroz njih. Za ove otvore su nađene dvije orijentacije, od kojih se jedna, za prozore u donjem dijelu, poklapala sa osovinom, koju su ostvarili krajnji položaji zalaska Venere na sjeveru i jugu u 10. stoljeću naše ere. Piramida Kukulkana u Čičen Ici je posebno zanimljiva, jer je za vrijeme sunčanih dana tijekom proljetne ravnodnevnice (21 marta) moguće vidjeti kako se sunčev odsjaj poput zmije penje uz rubove stepenica piramide. Kao još jedan dokaz o matematičkoj obrazovanosti, treba spomenuti i kameni fragment na kome je prikazan dio parabole.

Veći crtež 31k

Legendarni kalendar Maja bio je najtočniji na svijetu. Radio je sa serijom od 20 znakova za dane, koji zajedno sa brojevima 1 – 13 daje rezultat od 260 dana, tzv. Tzolkin. S nizom od 18 znakova za mjesece, od kojih je svaki predstavljao period od 20 dana i još jedan znak koji uključuje period od 5 dana, tvorio je Haab ili običnu godinu. Godina od 260 dana zvala se sveta godina. Osim toga računali su i sa jednim periodom, što je kombinacija Tzolkina i Haaba. Taj period obuhvaćao je 18,980 dana ili 52 godine. Petodnevni period, uayeb, dodavao se između stare i nove godine.

Dužina godine Maja bila je 365,242129 dana, a astronomske 365,242198 dana. Kod pisanja brojaka, crta je odgovarala broju 5, a točke su varirale od 1 do 4. Školjka je označavala n u l u. Pored spomenutog načina, postoji još i pisanje broja 20, koji je označen točkom kao i broj 1, no tu točku stavljali su nešto više iznad one grupe znakova, koja je označavala brojeve 1 do 19. Iznad mjesta rezerviranog za dvadesetice, stavljalo se znakove, koji su označavali koliko se puta u dotičnom broju nalazi 400, pa 8000 i.t.d. Koristili su vigezimalni sistem, kojem je baza 20. Mjesec je pisan crvenom bojom, a dani crnom. Maje su vjerovali da se povijesno zbivanje ciklički ponavlja. Računi za buduće nebeske pojave odnose se na 4000 godina unaprijed. Vjerovali su da je svijet bio razoren i opet stvoren, a mi živimo unutar 4. ili 5. kreacije svijeta. U Kodeks- Vatikanusu A –3738, piše kako su podijeljeni ciklusi:

1. ciklus završio je potopom poslije trajanja od 4008 godina.
2. ciklus završen je uraganom nakon 4010 godina.
3. ciklus završen je požarom nakon 4801 godine.
4. ciklus pratila je glad, a završen je nakon 5042 godine.

Zadnji ciklus počeo je 751. godine p.n.e. Ukupno trajanje ciklusa iznosi 17861 godinu, a to znači da je njihova povijest počela 18612 g. p.n.e.

1 dan = kin
20 dana = uinal = 20 kin
360 dana = tun = 18 uinal
7200 dana = katun = 20 tun
144.000 dana = baktun = 20 katun
2.880.000 dana = piktun = 20 baktun
57.600.000 dana = kalabtun = 20 piktun
1.152.000.000 dana = kinčiltun = 20 kalabtun
23.040.000.000 dana = alautun = 20 kinčiltun
460.800.000.000 dana = hablatun = 20 alautun

Ova tablica služila je za kalendarsko računanje. Za obično računanje služila je druga:

1 = hun
20 = kal = 20 hun
400 = bak = 20 kal
8000 = pik = 20 bak
160.000 = kabal = 20 pik i.t.d.

| 1 | 2 | Sledeća

(jun 2004.)

vrh