Astronomski magazin - HOME

am@astronomija.co.rs
 
 
Sunce
 

Sadržaj AM
 

 
NSPoint

 
Milan Milošević
Treba li da se plašimo Sunca?

Vaši komentari

nastavak
1   2

Zaštita od Sunčevog zračenja

Pre svega treba zapamtiti da nijedna od postojećih zaštita od Sunca nije 100% efikasna. Jedini način 100% zaštite je potpuno izbegavanje sunčeve svetlosti, ali posledice koje organizam trpi zbog nedostatka sunca neuporedivo su opasnije od posledica prevelike „doze“ sunčanja. Naravno, neophodno je preduzeti odgovarajuće mere zaštite i poštovati neka pravila.

Poznato je da intenzitet sunčevih zraka nije uvek isti već da zavisi od doba dana i doba godine. Svi dobro znaju da je napolju mračnije i hladnije kad na nebu ima oblaka, toplije kada je vedro a Sunce visoko na nebu. Svi ovi efekti koje primećujemo vezani su isključivo za dolazak vidljive svetlosti. Situacija sa UV zracima je nešto drugačija, na primer neki oblaci zaustavljaju vidljivu svetlost ali UV zraci nesmetano prolaze. Naša čula ne reaguju na UV zrake tako da se na njih ne možemo osloniti, jedino što nam preostaje je upotreba posebnih instrumenata za merenje zračenja i slušanje vremenske prognoze.

Godine 1992. tri Kanadska naučnika postavila su skalu za merenje UV zračenja po kojoj se intenzitet zračenja izražavao tzv. UV indeksom. Ubrzo nakon definisanja ove skale TV stanice u Kanadi i SAD uvrstili su podatke o UV indeksu u redovnu vremensku prognozu. Danas je ova skala prihvaćena u celom svetu i često se na televiziji mogu čuti vrednosti UV indeksa, naročito tokom letnjih meseci.

UV indeks meri intenzitet celokupnog UV zračenja koje stiže na površinu (tj. UVA i UVB). Vrednost UV indeksa počinje od nule i može imati sve veće celobrojne vrednosti. Što je vrednost UV indeksa manja, manja je i opasnost od boravka na Suncu. Kako raste intenzitet zračenja sa Sunca, UV indeks postaje sve veći i veći. Kada UV indeks dostigne vrednost 11, smatra se da je zračenje koje dolazi izuzetno opasno i tada boravak na suncu treba svesti na minimum. Sa porastom UV indeksa smanjuje se i vreme koje je potrebno da sunčevi zraci izazovu opekotine, na primer kada je UV indeks 1 to vreme iznosi oko 60 minuta, a kod UV indeksa 11 vreme se smanjuje na samo 10 minuta!

Poslednjih godina dosta je urađeno i na zaštiti od sunčevog zračenja. Mehanizam zaštite je relativno jednostavan – potrebno je obezbediti „neki“ štit oko kože koji neće dozvoliti da štetni zraci dođu u kontakt sa ćelijama. Kao zaštita pre svega služi tkanina od koje je napravljena odeća a za otkrivene delove treba koristiti različite kreme za sunčanje.

Sva odeća i sve kreme ne pružaju istu zaštitu jer se UV zraci ne ponašaju isto prilikom prolaska kroz različite materijale. Da bi ljudi znali koji stepen zaštite pruža neka odeća ili krema uvedene su dve skale. Prva skala izražava koji procenat UV zračenja prolazi kroz tkaninu. Ova skala poznata je kao CPF (Cloth Protective Factor). Vrednost CPF faktora kreće se u intervalu od 1 do 50. Ovaj broj označava koji procenat UV zračenja tkanina propušta, na primer CPF 50 znači da kroz tkaninu prolazi samo 2% zračenja (1 / 50 = 0,02 tj. 0,02 * 100% = 2%), slično CPF 15 propušta 6,7% zračenja.

CPF faktor koristi se samo za odeću, dok se za zaštitne kreme koristi tzv. SPF (Sun Protective Faktor). Ovaj faktor izražava se skalom od 1 do 60. SPF faktor označava vreme potrebno da koža izgori, što je veći SPF faktor UV zracima je potrebno više vremena da izazovu promene. Na primer ako je SPF 50 i koži bez zaštite potrebno 10 min da izgori, nakon upotrebe kreme sa ovim zaštitnim faktorom ovo vreme produžiće se na 10 * 50 = 500 minuta. Ovde treba biti naročito obazriv – ovo vreme služi samo za izražavanje stepena zaštite, krema vam ne omogućava da na suncu boravite tih 500 minuta i da ne izgorite, već vam samo garantuje da će efekti zračenja u onih 10 minuta biti 50 puta manji!

Prilikom zaštite od UV zračenja posebno treba voditi računa o okolini. UV zraci ne dolaze samo sa Sunca već se reflektuju i od okolnih predmeta, vode ili snega. Ova refleksija je često daleko izraženija od odbijanja svetlosnih zraka. Takođe, UV zraci lako prolaze kroz vodu i dok vas voda štiti od toplote i rashlađuje vas UV zraci mogu izazvati ozbiljne opekotine na vašoj koži. Ovi pomenuti faktori refleksije nekada mogu višestruko uvećati UV indeks iz vremenske prognoze.

U sledećoj tabeli prikazani su intervali UV indeksa, maksimalno vreme boravka na suncu, mere zaštite i siguran zaštitni SPF faktor.

UV indeks

Maksimalno vreme

Zaštita

SP faktor

1-2

60 min

Naočare za sunce, zaštitne kreme koristiti jedino na snegu i planinama

8

svaki sat

3-5

40 min

Naočare za sunce, zaštitne kreme ili odgovarajuća svetla odeća, šešir. Oko podneva potražiti senku

15

Svaki sat

6-7

25 min

Naočare za sunce i kreme, zaštitni faktor min 15. Odgovarajuća svetla odeća, šešir i izbegavati boravak na suncu u periodu od 11 do 14 sati

25

Svaki sat

8-10

15 min

Isto kao kore, ali uz više opreza

40

Svaki sat

11+

10 min

Na suncu boravite samo ako morate, uz maksimalnu zaštitu

40

Svakih pola sata

Na kraju, možda možemo da odgovorimo na pitanje sa početka ovog teksta – Sunca se ne treba bojati, ali ipak ga treba poštovati i kada je god moguće izbegavati duži boravak na Suncu. Sunčeva svetlost i zraci jesu neophodni za život, ali ono što je neophodno je 10-15 minuta boravka na suncu nedeljno, a ne sati i sati provedeni na plaži, na vrelom letnjem suncu.

1   2

(04.08.2007.)


Komentar?

Vaše ime:
Vaša e-mail adresa:
Predmet:
Vaš komentar:

vrh

 

 

AM Index
 
priključite se

Sunce - detaljno o Suncu
 

Kretanje Sunca: stvarno i prividno kretanje, godišnja doba; zodijak

Eksplozija za istoriju - o najsnažnijom eksploziji na Suncu (4.11.2003.)