am@astronomija.co.yu

 

 

 Asteroidi
 

 

 

Sadržaj AM

 

 

mala tela
Sedna nema mesec
 
< Više o Sedni

Od kako je pre nekoliko meseci otkrivena Sedna bez prestanka privlači pažnju i astronoma i običnih ljubitelja astronomije. Ona takvu pažnju i zaslužuje jer je po mnogo čemu to interesantan objekat. Po svojim karakteristikama Sedna je mala planeta (ne planeta, kako su neki novinari požurili da zaključe). Nalazi se na ogromnoj razdaljini od Sunca, daleko iza Plutona. Kreće se po izrazito izduženoj eliptičnoj orbiti koja ima velik nagib prema ekliptici. Sedna je velika. Nove procene njenog prečnika, na osnovu zadnjih Hablovih snimaka govore da on dostiže i 1600 kilometara, što je dve trećine od Plutonovog prečnika (2400 km). Sedna je i najcrvenije telo do sada pronađeno u Sunčevom sistemu, ako se izuzme Mars.

Međutim, nije to ono što pleni pažnju astronoma. Sedna se veoma sporo rotira. Jednom u 40 dana. Skoro sva ostala tela Sunčevog sistema, drugi asteroidi i komete oko svoje ose obrnu se za po nekoliko sati. Čak i planete se mnogo brže rotiraju. Izuzetak su Merkur u Venera. Ali razlog sporijeg okretanja ove dve planete je blizina Sunca, odnosno njegova gravitacija.

I upravo to delovanje nekog drugog tela, nekog dovoljno velikog meseca na Sednu bilo bi dobro rešenje i za njeno misteriozno sporo rotiranje. Astronomi su krenuli u potragu i moćni Svemirski teleskop Habl je usmeren ka dalekoj Sedni. Načinjeno je 35 snimaka (16. marta) novom Hablovom usavršenom kamerom za istraživanje (Advanced Camera for Surveys). Snimci su potom podvrgnuti analizi i – očekivanja astronoma su izneverena. Na snimcima se vide samo usamljena Sedna i jedna daleka zvezda u pozadini, a ni traga nema od Sedninog meseca.

Sedna by HST
Dva Hablova snimka. Levo se vidi trag Sedne koji je nastaousled kretanja samog HST oko Zemlje. Gere desno je daleka zvezda. Na desnom snimku se vid usamljena Sedna. Courtesy NASA, ESA, and M. Brown (Caltech).

Ovo otkriće je samo povećalo misteriju i otvorilo nova pitanja. Da li se možda mesec privremeno "sakrio" iza Sedne, ili je pak snimanje vršeno u trenutku njegovog prelaza preko Sedne? To je malo verovatno. Možda procene o rotaciji planetoida nisu tačne, te se Sedna ipak obrće brže? Nove analize snimaka to opovrgavaju.

Zašto se onda Sedna tako sporo okreće oko svoje ose? To i dalje ostaje zagonetka i sada je samo jedno sigurno: Sedna će i dalje biti predmet velikog zanimanja astronoma.

(april 2004.)

vrh