P/1999WJ₇  (KORLEVIC) 
  jedna netipicna repatica

[21. veljace, 2000. -  Harvard]  Brian G. Marsden  i  Daniel W. E. Green,  matematicari pri Minor Planet Centaru i specijalisti za komete, objavili su astronomski telegram IAUC 7368: http://cfa-www.harvard.edu/iauc/07300/07368.html i parametre orbite u elektronickom cirkularnom pismu http://cfa-www.harvard.edu/mpec/K00/K00D08.html   za novi komet otkriven sa Zvjezdarnice Visnjan koji je dobio ime P/1999WJ₇ (KORLEVIC).

Pri Zvjezdarnici Visnjan se vec godinama sistematski snima nebo u potrazi za posebnom vrstom nebeskih tijela, koja se zajednickim imenom zovu NEO objekti (Near Earth Objects - ili objekati koji se jako priblizavaju Zemlji). Na osnovu geoloskih tragova i statistickih predvidjanja, sad se zna da se tijekom milijun godina nekoliko takvih objekata sudari sa Zemljom. Posljedice su za zivotinjski i biljni svijet (biosferu) katastrofalne.

Tijekom takvog patrolnog snimanja neba  u noci 3. studenog, 1999. godine pronadjen je objekt, koji je bio bitno razlicit od svega vidjenog mjesecima. Bio je daleko sporiji od NEO objekata i "normalnih" malih planeta, koji kruze oko Sunca u podrucju izmedju staza planeta Marsa i Jupitera. 

Ta je mala kutna brzina obicno indikator velike udaljenosti, pa je objekt pomno pracen kroz nekoliko mjeseci, kako bi mu se odredila staza i sprijecila mogucnost njegova gubljenja. U medjuvremenu je pri Medjunarodnoj astronomskoj uniji dobio privremeno ime 1999WJ7. Tijekom sijecnja, atmosfera se nad sjevernim Jadranom smirila i u par smo izuzetno povoljnih noci mogli sa snimanjem ici do krajnih mogucnosti naseg teleskopa. Na tim je slikama rub objekta je izgledao nekako maglicasto?

Kako nas teleskop nije bio dovoljno mocan da razlui o cemu se radi, a nova zvjezdarnica na Ticanu jos nije gotova, obratili smo se za pomoc astronomima s kojim suradjujemo, a koji imaju vece teleskope.

Carl Hergenrother i Steve Larson za zvjezdarnice Catalina, su se odazvali pozivu koristeci svoj NASA-Lunar and Planetary Laboratory teleskop, promjera objektiva od 1.54 metra, smjestenim u Arizoni isli snimati taj dio neba.

Objekt su snimali tijekom dvije noci i poslali Centru za mala tijela i nama potvrdu da se ne radi o asteroidu (malom planetu) vec kometu na kojem je zbog velike udaljenosti od Sunca aktivnost mala, a rep veoma kratak

Automatizmom,  kometi dobivaju kao svoje ime,  prezime otkrivaca, pa je taj objekt preimenovan u P/1999WJ7 (KORLEVIC).

To je ujedni drugi komet otkriven sa zvjezdarnice Visnjan, prvi je bio P/1999DN4 (KORLEVIC - JURIC).

Komet spada u takozvanu Jupiterovu obitelj te  periodicki obilazi oko Sunca jednom svakih 9 godina i 11 mjeseci. Staza mu je podlozna velikim promjenama zbog periodicnog priblizavanja planetu Jupiteru.

vrh strane