|
Merkur, prvi planet do Sunca, jedan je od najmanje istraženih planeta
Sunčeva sustava, a zbog svog položaja blizu Sunca veoma je teško uočljiv
na nebu. Upravo ovih dana Merkur se nalazi u istočnoj elongaciji, što znači da je svake vedre večeri vidljiv nisko nad zapadnim obzorom, nekih pola sata nakon zalaska Sunca, kao najsjajnija zvijezda na tom dijelu neba. Svakoga dana vidljiv je sve više iznad horizonta, ali istovremeno gubi na sjaju. Najvišu će poziciju dostignuti 12. marta, da bi zatim ubrzo uslijedio negov «povratak» u Sunčevo blještavilo, kada će ponovo postati nevidljiv za promatrače sa Zemlje. Interesantna će se situacija dogoditi 11. marta navečer kada će mlad Mjesec i Merkur biti gotovo jedan do drugoga. Idealna je to prilika za vidjeti ovu planetu. Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sustava, na samrtnoj je postelji izjavio kako mu je jedino žao što nikada nije vidio Merkur, iako je upravo on odredio njegov položaj u prostoru i postavio pravilne odnose u našem zvjezdanom sustavu. Teleskopi sa zemlje ili iz svemira, ne omogućavaju razaznavanje nikakovih detalja na njegovoj površini, jedine fotografije datiraju još iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je američka letjelica Mariner-10 u tri navrata istraživala taj pakleni svijet, promjera 4800 km. Zanimljivo je napomenuti kako godina na Merkuru traje 88 zemaljskih dana, a jedan dan na Merkuru traje 59 zemaljskih dana, pa tako dvije Merkurove godine traju svega tri tamošnja dana! Na dnevnoj strani planete vladaju paklene vrućine od +482°C, a na noćnoj ledene hladnoće od -184°C. Merkur se oko Sunca kreće po veoma izduženoj putanji, najviše se približi Suncu na 46 milijuna km, a kada je najdalje ta razdaljina iznosi 70 milijuna km. Prvi zapis o ovoj planeti datira od 15. oktobra 265. g. pne!
(05.03.2005.)
|