Znam da su uvodi dosadni i ako zelite odmah da predjete
na pricu pritisnite ovu strelicu . Ako medjutim zelite da podelite nase iskustvo procitejte donje
redove. Mozda ce vam dobro doci.
Ako imate dobar vid mnoge nebeske pojave mozete lepo posmatrati bez ikakvih optickih
pomagala. Sto se tice Mesca mozete osmatrati njegovo kretanje kroz sazvezdja, njegove
mene, mozete meriti njegova dnevna zakasnjenja, visinu u kulminaciji itd. drugim recima,
mozete osmatrati sve sto su osmatrali i astronomi hiljadama godina pre pojave teleskopa, a
sto opet zavisi od vasih licnih ambicija, sklonosti i maste.
Ipak, za pravo uzivanje u opserviranju naseg satelita potreban vam je bar jedan obican
dogled. Naravno, ako imate teleskop mogucnosti osmatranja vam se povecavaju srazmerno
kvalitetu vase sprave, ali nabavite bar jedan obican dogled. Pravo je cudo sta se sve sa
njim moze videti na Mesecu samo ako imate strpljenja i znanja.
Na svakom dogledu se nalaze ugravirani osnovni podaci, recimo 8 x 30. Ovaj prvi broj
oznacava uvelicanje vase sprave tj. u nasem primeru predmet udaljen 800 metera vidimo kao
da je udaljen 100 metara. Drugi broj govori o precniku objektiva (30mm). Dogledom iz
primera mozete na Mesecu videti kratere precnika od oko 60 km. Pod povoljnim uslovima, u
blizini terminatora (terminator je granica izmedju dana i noci, tj. izmedju osvetljenog i
neosvetljenog podrucja), videcete i manje detalje, precnika 30 do 40 km, tj. ukupno mozete
i tako skromnim instrumentom videti nekoliko stotina objekata na Mesecu sto je svakako
ohrabrujuca cifra iako cete ove manje objekte videti samo kao crne tackice.
Podrazumeva se da detaljnu sliku Meseca mozete videti samo pri povoljim meteoroloskim
uslovima. Nebo treba da je vedro a zrak cist. Dobra vidljivost je nakon kise jer kisa
cisti vazduh od cestica prasine. Zatim, Mesec jasniji sto je blizi svojoj kulminaciji.
Kada je blizu horizonta onda njegovi zraci prolaze dugi put kroz atmosferu i on se zbog
prasine, kristala leda itd. ne vidi najbolje. Sem toga, atmosfera je ispunjena slojevima
vazduha razlicite temperature i ti slojevi su u stalnom kretanju. Zbog refrakcije tj.
prelamanja svetlosnih zraka u ovim slojevima objekti blizu horizonta cine se kao da
podrhtavaju sto remeti dobro osmatranje.
Na kraju ima jos nesto vazno. Ako zista zelite da na Mesecu vidite nesto, ali da dobro
vidite, morate vasu opticku napravu da pricvrstite na neki stalak, jer vrlo brzo ruke se
zamore i vas dogled pocinje da podrhtava. Ako imate srecu da Mesec posmatrate nekom jacom
spravom u ovo cete se uveriti vec pri prvom pokusaju. Nista vam ne vredi da dogled ili
durbin samo oslonite na neku cvrstu podlogu. Cak i otkucaji srca u stanju su da tresu
sliku dovoljno snazno da cete odustati od svakog opserviranja.
Ako su se stekli svi pomenuti uslovi onda postupak osmatranja dalje zavisi od vasih
ambicija. Korisno je ako posmatrate s odrdjenim ciljem, ako znate sta zelite da gledate. U
tom smislu dobro je da proucite fotografije i kartu Meseca, da upoznate reljef oblasti
koju cete zatim posmatrati. Istovremeno treba da znate da vam se moze desiti da
"vidite" ono sto ocekujete, a ne ono sto zaista vidite. Bilo je dosta iskusnih
astronoma koji su tako "videli" na Marsu one cuvene kanale, koji u stvarnosti
ipak ne postoje. Zato je dobro da Mesecev reljef osmatrate u vreme razlicitih mena, kada
je on osvetljen iz razlicitih uglova. Tako cete moci pouzdanije da utvrdite sta tacno
vidite, a stecicete i plasticniju sliku reljefa.
Astronomi savetuju da svako osmatranje bude praceno izradom crteza, skica, sema, da se
vode zapisnici i dnevnik osmatranja. To sve je bez sumnje korisno jer se na taj nacin
bolje dozive i lakse upamte mnogi detalji reljefa. Zbog loseg vremena ponekad prodje mnogo
dana do novog osmatranja kada covek vec zaboravi sta je tacno video zadnji put. Sem toga
uz crteze i dnevnik lakse se mogu porediti isti objekti pri razlicitom osvetljenju.
S druge strane vodjenje ovakve evidencije moze biti dosadno, pogotovo za one koji tek
pocinju da posmatraju Mesec. Mislim da posmatranje treba da pociva na zadovoljstvu i
intelektualnoj radoznalosti, a crtezi i dnevnici osmatranja nametnuce kasnije se vec sami
od sebe.