SETI@home
[preuzeto
sa SETI.hr]
Screensaver |
Tehničke
pojedinosti | SETI@home u Hrvatskoj
Početkom 1999. godine
Internetom je počela intezivno kružiti vijest o projektu SETI@home.
Portali, news siteovi, e-zini i slični oblici informacijske distribucije na
mreži zainteresirali su se za projekt koji bi se temeljio samo na dobroj volji
čitatelja, surfera i drugih entuzijasta. Pored dobre vijesti koja povećava
posjećenost spomenutih news-distributera, ujedno je, namjerna ili ne, ideja
osnivača projekta da se Internet zajednica zainteresira za SETI uopće.
O čemu je zapravo riječ?
Radi
se o projektu globalnih razmjera koji bi tijesno surađivao sa već
postojećim i uhodanim SETI projektom SERENDIP IV. Ideja je
da se za jedan SETI projekt iskoristi procesorska snaga mnogobrojnih PC-a u
"slobodnom vremenu" - kada korisnik ne radi na računalu.
Spomenuta ideja nazvana je raspodijeljeno procesiranje, i ne koristi se
samo u već spomenutom SETI@home projektu. Zamislite sada velike količine
podataka - preciznije - oko 260 GB / tjedno x 2 godine - koji
su raspodijeljeni na male segmente, a svaki od tih segmenata obrađuje neki
kućni PC, mali školski server, jača serverska računala u
tvrtkama - sve ovisno o dobroj volji, broju volontera i broju računala koja
se projektu stave na raspolaganje. Komunikacijski put je, za pretpostaviti,
Internet. Podaci za računala se dobivaju preko Interneta, informacije
dobivene analizom se vraćaju na isti način matičnom serveru, gdje
se dodatno pregledaju i pohranjuju, i traže neki oblici ciljane (inteligentne)
transmisije.
Princip rada je slijedeći:
Arecibo radio teleskop u Puerto
Ricu (posjed USA na Velikim Antilima) pretražuje njemu vidljivi
segment neba i pohranjuje dobivene podatke. Unutar dvije godine, koliko je
planirano da pretraživanje traje, "svoj" dio neba će analizirati
tri puta. Podaci koji se traže u radiovalnom su dijelu spektra. Kako su količine
materijala prevelike za već spomenuti projekt
SERENDIP
IV, koji već radi na Arecibu, kao poseban projekt se uključuje SETI@home.
Podaci za njega se snimaju u količini od 35 GB na dan i šalju na
server na sveučilište UC Berkley, gdje se dijele na fragmente od 360
Kb i dalje distribuiraju preko Interneta svim sudionicima na analizu.
Program
namijenjen korisniku možete besplatno downloadati sa glavnog SETI@home
web servera ili lokalno - pogledajte niže za detalje (trenutno aktualna
verzija programa je 2.02 za Windows korisnike). Paketi
podataka od 360 Kb dovoljni za višednevni rad prosječnog
PC-a. Nakon obrade paketa podataka, korisnik šalje svoje rezultate serveru koji
vrši brzu kontrolu i pohranjuje podatke.
Korisnički
klijent je razvijen kao "spasilac ekrana" - screensaver.
Naime, kako su svakodnevne aplikacije za desktop računala većinom
pisane tako da koriste velike količine memorije, a ponešto i procesorske
snage, nastala je ideja da se program aktivira kad je kompjuter besposlen, kao
vrsta screensavera. Da se napustila ideja o screensaveru i
napravila aplikacija koja bi radila uz interakciju korisnika, morala bi podržavati
multitasking - znači istovremeni rad sa više programa (što također
ovisi i o OS-u), a gutala bi velike količine memorije što bi usporavalo
normalan rad korisnika. Za neke OS-ove (Linux, Windows NT, ostale verzije Unixa)
napravljena je verzija bez grafike koja bi radila kao kontinuirani proces -
dakle koristio korisnik kompjuter ili ne - uz dovoljne količine radne
memorije (20 MB i više). Za Windows platformu takav, ne-grafički oblik
klijenta (aplikacije) je, čini se, daleka budućnost. Općenito,
bila to screensaver ili ne-grafička verzija, bitno je da nimalo ne
utječe na uobičajene aktivnosti na kompjuteru. Izgled samog
screensavera za Win9x platforme prikazan je na slici: trodimenzionalni graf sa
real-time prikazom analize. Na web stranici s linkovima
projekta moguće je naći i neke dodatke (front-endove)
za Windows korisnike, skymap programe koji prikazuju dio neba
koje trenutno obrađuje vaš klijent, chatove i message
boardove i druge zanimljivosti.
Hardversko/softverski
zahtjevi: program zauzima oko 1 MB na korisničkom disku. Za računalo
se općenito preporuča što veća količina radne memorije.
Prosječno vrijeme obrade kod jednog non-MMX P200 procesora sa 32 MB RAM-a
kod najnovije verzije iznosi 27 sati. Brži procesori su važni utoliko što brže
obrađuju jedan segment (SGI radne stanice mogu obraditi paket za 10-ak i
manje sati !) Program je u svojoj trenutnoj verziji potpuno ovisan o korisniku -
šalje podatke ili automatski prilikom spajanja na Internet, ili na korisnikov
zahtjev.
Tehnička
strana projekta
SETI@home
prvi je projekt "raspodijeljene računalne obrade" koji omogućuje
zainteresiranim ljudima da sudjeluju u važnom istraživanju. Raspodijeljena
obrada je razlaganje nekog računalnog problema u mnogo manje fragmente koje
mogu obrađivati manji kompjuteri diljem svijeta.
Projekt je zamislio David
Gedye 1995., a danas ga vodi dr. David P. Anderson sa
UC Berkley, stručnjak u raspodijeljenom procesiranju.
U samom projektu traže se
uskopojasni i pulsirajući signali koji odgovaraju pomacima radio teleskopa.
SERENDIP projekt nema dovoljno vremena niti procesorske snage (brzine) da pomno
analizira sve podatke. SETI@home se koncentrira na pojas širine
2 MHz (SERENDIP npr. obrađuje širinu od 100 MHz), ali sa daleko pažljivijom
analizom. Po tome je projekt i specifičan. Tri su glavne komponente
projekta: prikupljanje podataka (po treći put, sa Arecibo radio teleskopa),
snimanje na trake i slanje na Berkley. Drugo, analiza podataka: na službenom
serveru na Berkleyu poseban program traži jake signale u 4.000.000 različitih
kombinacija frekvencije, bandwitha i vremenskih pomaka frekvencije. Treća
komponenta je već spomenuto raspodijeljeno procesiranje (komplicirani naziv
za distribuciju malih paketa podataka prijavljenim dobrovoljcima). Nakon obrade
podataka na klijentima (kućnim PC-ima), informacije se šalju natrag na
matični server.
Kako bi se korisniku omogućilo
da uvijek sazna rezultate svojih i mnogih drugih analiza, potrebno je
informaciju spojiti u cjelinu i posebno izdvojiti zanimljive dijelove.
Zahvaljujući tvrtki Sun
Microsytems, koja je donirala većinu hardvera, stvaraju se velike baze
podataka, filtriraju (odbacuju sigurne smetnje) i zatim posebnim algoritmima za
detekciju traže najzanimljiviji signali. Sve se to objavljuje na siteu glavnog
serveru projekta kojeg radi Center for Electronic Art, San
Francisco na adresi setiathome.ssl.berkeley.edu.
Pored verzije na engleskom, postoje prijevodi i na mnoge druge jezike. U samom
začetku projekta, postojao je i prijevod na hrvatski (prijevod dipl. ing.
Zdravka Nežića), no kako se količina informacija na siteu povećavala,
ukinuti su svi volonterski prijevodi, a ostavljeni samo oni koji dinamički
prate razvoj projekta i prevode sve tekstove na siteu.
Do kraja 1997.
bilo je prijavljeno oko 35.000 volontera. Potkraj 1998. prvi beta-testeri
isprobavaju program za računalo, a počinje se i sa snimanjem 35 GB
traka na Arecibu. Trenutno je ukupan broj korisnika (prosinac 1999.) oko 1.600.000
čime postaje najveći SETI projekt. Postoji čak mogućnost da
se prijavi toliko kandidata da neće biti dovoljno podataka sa Areciba za
sve volontere. Da se projekt ne zaglavi, ispočetka će se slati isti
paketi podataka različitim 
korisnicima
(višestruka provjera). Kasnije bi se na Arecibu snimalo u većoj pojasnoj
širini od 2.5 MHz, koliko je u projektu planirano. Dođe li pak do nepredviđenih
poteškoća sa distribucijom putem Interneta, podaci bi se pohranili i
obradili noću na serverima obližnjih tvrtki. Od preostale statistike sa
servera, zgodno je znati da je ukupan broj sati trošenja procesorskog vremena
na SETI@home izražen u godinama - 132.000 godina.
Pitanje je što je tu zapravo stvarno nekorišteno procesorsko vrijeme, a što
otpada na moćna računala velikih tvrtki koja su postavljena isključivo
da obrađuju SETI@home pakete.
Organizatori
SET@home projekta korisnicima su izašli maksimalno ususret, omogućujući
udruživanje u grupe, kao i međusobno poklanjanje kredita (zahvalno za
korisnike više slabijih računala koji mogu svoju statistiku prijaviti pod
jednim imenom ili pseudonimom). Grupe su podijeljene na nekoliko kategorija:
osnovne škole, srednje škole, sveučilišta, male, srednje i velike
kompanije, i timovi - gdje spadaju bilo kakve grupe koje se ne mogu svrstati u
gore navedene.
SETI@home
u Hrvatskoj
Projekt je na dosta veliki
odjek naišao i u Hrvatskoj. U početku su neke news grupe (hr.rec.www,
hr.fido.astronomija, čak i hr.mag.bug!)
bile prepune pitanja, savjeta, dogovora. Organiziran je i mali SETI tim na SSO
SETI web stranicama, prije nego li su organizatori samog projekta došli na
ideju u udruživanje u grupe. Početkom projekta entuzijasti i svi
zainteresirani pozivani su da se priključe IRC sastancima, obično
preko vikenda (server irc.carnet.hr:6667, kanal #SETI),
na kojima se diskutiralo ne samo o projektu već i o samoj ideji SETI-ja općenito.
Već dulje vremena nema nikakvih informacija o spomenutima, pa je za
pretpostaviti da su se prestali održavati. Jedna od korisnijih informacija
dobijena sa Useneta bitno je skraćivanje vremena potrebno
za obradu paketa isključivanjem grafičkog prikaza (na screensaveru
postavite blank screen after __ ) na 0 - napominjem da se ovdje govori
isključivo o verziji za Windowse i to u svim inačicama programa.
Postupak jako skraćuje vrijeme obrade. Linux korisnici imaju više opcija,
front-endova i mogu brže obrađivati pakete koristeći procesor iste
brzine.
Zainteresirani hrvatski
korisnici se mogu prijaviti na mailing listu, kojom putem
e-maila najbrže dobivaju vijesti i odgovore na svoja pitanja. Ako vas zanima,
posjetite http://www.egroups.com/list/seti_hr,
gdje se možete informirati o pojedinostima liste. Sada je i ona polako pala u
zaborav, obzirom da su svi veći problemi riješeni, i to uglavnom na
odgovarajućim Usenet grupama.
Web u Hrvata nije baš previše
dobio novijih stranica nakon što je projekt krenuo. Stranice koje se kreiraju
uglavnom se odnose na pozivanje zainteresiranih da se priključe određenoj
grupi. Dolje navedene su sve zasad poznate grupe u Hrvatskoj, njihove web
stranice i broj članova, plus jedan pojedinac koji se probio u Top
1000 users !!. Broj obrađenih paketa ili trajanje vremena
procesorskog rada nisu navođeni, obzirom da se vrlo brzo mijenjaju. Imate
li vlastitu grupu koja nije ovdje navedena, pošaljite mail autoru
sa osnovnim podacima.
Hrvatska ukupno broji oko 1500
zainteresiranih koji imaju pokrenut klijent na svom računalu, i
pod statističkim prikazom svih zemalja je negdje izmedju 30-40 mjesta, od
ukupno dvjestotinjak zemalja koje su uključene u projekt (naime, ne zna se
baš točan broj jer postoje i države poput Marsa, Alphe Centauri i sl.).
Prosječno vrijeme obrade jednog paketa je 24 sata, a da
nije klijenta računala bi nam zujala u prazno oko 99 godina. Donji linkovi
služe za brže snalaženje po službenim stranicama.
Za kraj, pitanje koje se samo
nameće: što ako se otkrije ET signal? Potrebno je da ga i drugi SETI
projekti potvrde. Ako signal postoji i ne može se opisati kao artefakt ili
poznatog porijekla (sateliti), obavještavaju se sve nadležne organizacije po
državama. Program također bilježi i identitet svakog "istraživača",
koji se onda može navesti kao co-discover, naravno - bude li imao sreće.
Projekt je pokrenut zahvaljujući
financijama The
Planetary Society ($50.000), Paramount
Studija ($50.000), Engineering Design Team-a i već
spomenutim donacijama Sun Microsystemsa. Uvijek se traže dobrovoljci, bilo kao
programeri, grafički dizajneri, profesori, donatori i izvanzemaljci,
dakako: "Ako ovo čitate, možete nas poštediti mnogo muke
jednim običnim e-mailom".
- SETI
institut >>
vrh
strane