AM Home

am@astronomija.co.yu

 

Albert Ajnštajn
Kratka biografija

Relativnost:
Neki računi

Sadržaj AM

 

 

 Milan Milošević                                                                                                           Ajnštajn za početnike

[1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7  | 8 | 9 | 10 | 11 ]

8. OBJEDINJENJE FIZIKE

Današnji naučnici opisuju Vaseljenu iz perspektive dve osnovne delimične teorije - opšte teorije relativnosti i kvantne mehanike. One predstavljaju ogromna intelektualna postignuća prve polovine XX veka. Opšta teorija relativnosti opisuje gravitacionu silu i makrokosmičko uređenje Univerzuma - uređenje, naime, u rasponu od svega nekoliko kilometara do 1024 kilometara, koliko iznosi veličina vasione dostupne posmatranjima. Kvantna mehanika, sa druge strane, usredsređena je na pojave izuzetno malih razmera, oko jednog milijarditog dela milimetra. Na žalost, poznato je da su ove dve teorije međusobno nesaglasne - one ne mogu obe biti ispravne. Jedan od glavnih zadataka savremene fizike jeste traganje za novom teorijom koja bi obuhvatila obe ove delimične teorije. To je takozvana kvantna teorija gravitacije. Ali još ne raspolažemo takvom teorijom i sva je prilika da je još daleko dan kada će se do nje konačno doći, ali zato su već poznata mnoga svojstva koja ona mora da poseduje.

Sile prirode

Poslednjih dvadeset pet godina svog života Ajnštajn je proveo u traganju za Teorijom jedinstvenog polja, jednom teorijom koja bi opisala električna, magnetna i gravitaciona polja. On je 1953. godine, dve godine pre smrti, objavio rezultate svoje potrage za idealnom teorijom polja, dobijene do tog vremena. Verovao je da je uspeo da objedini fenomene gravitacije i elektromagnetizma u jedinstvenu teoriju. Na nesreću skup jednačina koje proizilaze iz njegove teorije daje beskonačan broj rešenja, a ne postoji način da se odredi koje rešenje je ispravno i važeće za našu vasionu. Da li je Ajnštajnova teorija jedinstvenog polja ispravna ili ne to još niko ne zna.

S obzirom na okolnost da su se delimične teorije kojima već raspolažemo pokazale dovoljne za dolaženje do tačnih predviđanja u svim okolnostima osim onih krajnjih, traganje za celovitom objedinjenom teorijom Univerzuma teško da bi se moglo opravdati u praktičnom pogledu. (Treba, međutim, primetiti da se sličnim argumentima moglo pribeći i u slučaju relativnosti i kvantne mehanike, a ove teorije pružile su nam nuklearnu energiju i mikroelektronsku revoluciju!) Postavljanje celovite objedinjene teorije moglo bi, dakle, da ne doprinese opstanku naše vrste. Možda čak ne bi ni na koji način uticalo na način života. Ali još od osvita civilizacije ljudi se nisu zadovoljavali time da vide događaje kao nepovezane i neobjašnjive. Umesto toga, želeli su da proniknu u skriveni poredak sveta. Najdublja želja čovečanstva za znanjem predstavlja dovoljno opravdanje za nastavak traganja. A cilj koji imamo pred sobom nije ništa manje do potpuno opisivanje vasione u kojoj živimo.

Poznavanje vasione daje užasnu moć. Razumeti tajne atoma i galaksija znači postati sličan bogovima. Ljudi lete na Mesec, "pale" zvezdane vatre, a jednog dana će možda istraživati i crne rupe. Da li ćemo te sposobnosti koristiti za dobrobit čovečanstva ili za pustošenje naše planete, u potpunosti je stvar našeg slobodnog izbora. Zakoni prirode nisu zli, samo su naše namere i motivacije ponekad zlonamerne.

 

Ajnštajn za početnike

< Osnove kvantne teorije
[1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |8 | 9 | 10 | 11]

(maj 2002.)


| Home | Sadržaj | Galaksija | Sunčev sistem | Teorija i praksa |
| Instrumenti | Istorija i tradicija  | Efemeride 2002 |

vrh