|
Sofisticirana robotička misija Indijske svemirske agencije (ISRO) za istraživanje Mjesečeve površine «Chandrayaan-1», ovih dana ponovo dolazi u središte pozornosti svjetske aeronautike.
Naime, vijeće Europske svemirske agencije (ESA) održano ovog i proteklog tjedna u Parizu, suglasilo se sa europskim sudjelovanjem u tom projektu. ESA će za potrebe geološko-minerološke analize Mjesečeve površine izraditi kopije triju minijaturnih znanstvenih instrumenata, identičnih onima koji se nalaze na ESAinoj letjelici «SMART1», koja se nalazi u niskoj Mjesečevoj orbiti. Nekoliko dana ranije, američka svemirska agencija (NASA) je objavila kako će pored već ranije dogovorenog postavljanja njihovog kompleksa instrumenata nazvanog «M3» (Moon Mineralogy Mapper), na indijsku letjelicu montirati i specijalni radar «SAR» (Syntethic Aperture Radar) koji će moći istraživati tlo ispod Mjesečeve površine u potrazi za vodenim ledom, prvenstveno u područjima Mjesečevih polova, gdje se planiraju izgradnje budućih lunarnih naselja i laboratorija. Identičan, ali kapacitetniji radar biti će montiran i na američku letjelicu «Lunar Reconnaissance Orbiter», čije se lansiranje očekuje krajem 2008., što će omogućiti zajednički rad obje letjelice, kontrolu podataka i njihovo bolje razumijevanje. Cilj svih tih misija je sačiniti dosada najopsežniju mapu Mjesečevih
resursa, nužnu za planiranje budućih robotičkih, ali i ljudski misija ka
našem prirodnom satelitu. «Chandrayaan-1» će tijekom 2007. godine indijskom raketom «PSLV» (Polar Satelite Launch Vehicle) biti lansiran sa raketodroma Sriharikota, smještenog na istočnoj indijskog obali. (24.03.2005.)
|