|
Lansirana prije desetak mjeseci, NASAina svemirska letjelica sada je u orbiti oko Marsa, spremna za spuštanje lendera na njegovu površinu. Proteknu li posljednje provjere sustava letjelice i lendera po planu, "amarsiranje" se očekuje 25. svibnja u 23:53 (UT). Nekoliko minuta kasnije Zemaljska mreža radioteleskopa trebala bi primiti prve signale letjelice s crvene planete. Spuštanje lendera će započeti nekoliko desetaka minuta prije pri brzini od 21.000km/h. Aerodinamični toplinski štit usporiti će lender tako da se po njegovom odbacivanju može pristupiti daljnjem usporavanju brzine letjelice pomoću velikih padobrana. Na kraju, neposredno iznad površine i pri samom slijetanju uključiti će se retro-rakete koje bi lenderu trebale priskrbiti meko spuštanje na Mars. Letjelica će tada otvoriti svoje solarne panele kako bi se opskrbljivala električnom energijom i napunila svoje akumulatore, što je nužno za početak znanstveno istraživačkog rada. Mjesto slijetanja odabrano je veoma pažljivo, nakon višemjesečnih proučavanja fotografija Marsove površine snimljenih u visokoj rezoluciji pomoću specijalne kamere HiRISE smještene na letjelici Mars Reconnaissance Orbiteru koji se nalazi u orbiti oko Marsa. Ukoliko bi lender sletio na veći kamen razbio bi se, a sleti li na većem nagibu postoji opasnost da se prevrne, odnosno da nemože u cijelosti odraditi zamišljeni program istraživanja. Mars Phoenix lender ima za glavni cilj uzimanje uzoraka površine i leda pomoću robotičke ruke duge 2.35m te njihovu analizu u laboratoriji koju nosi u sebi, kako bi se pronašao život u ma kojem mikro obliku na Marsu. Postoje li Marsovske bakterije na lokalitetu spuštanja lendera, suvremeni autonomni laoratorij trebao bi ih detektirati. Prije tridesetak godina slični eksperiment nije učinjen letjelicama Viking 1 i 2 nije dao decidirani odgovor ima li ili nema na Marsu života. Sada, nakon tri desetljeća čekanja, znanstvenici imaju novu priliku. Doduše neki su znanstvenici skeptični prema mogućnosti pronalaska života na lokalitetu spaljenom usljed djelovanja retro raketa, no prema drugima robotička ruka uzeti će i uzorke ispod površine gdje djelovanje raketnog mlaza ne bi trebalo uništiti život. U svijetlu ove ciljane misije traganja za životom (NASAini roveri Spirit i Opportunity koji borave na Marsu su zapravo robotički geolozi!) treba promatrati i nedavnu izjavu direktora Vatikanske zvjezdarnice koji je rekao kako je mogućnost postojanja života na drugim svjetovima – također Božansko djelo i kako je sasvim u skladu s crkvenim naukom da je Bog u svemiru s bilijardama i bilijardama zvijezda i još većim brojem planeta podario život i velikom broju njih – život poseban i jedinstven za svaki svijet u svemiru! Prije nekoliko godina, slična je misija (Mars Polar Lender) doživjela neuspjeh upravo pri spuštanju zbog upotrebe različitih mjernih jedinica za izračun trajektorije i postupaka pri spuštanju! Očekuje se da će lender biti operativan najmanje tri mjeseca. Kao kuriozitet ovoj misiji spomenimo i izjavu astronauta Pete Conrada (koji je na Mjesecu sedamdesetih godina u Apollo misiji skinuo s ranije poslate robotičke letjelice Surveyor-3 dijelove opreme kako bi na Zemlji detaljno proučili njihovo stanje nakon dugotrajnog boravka na našem prirodnom satelitu) koji kaže: Mala bakterija s Zemlje preživjela je put na Mjesec, višemjesečni boravak na njemu i povratak na Zemlju a da nitko o tom impozantnom otkriću danas i ne govori. Ako Zemaljske bakterije mogu preživjeti na Mjesecu, sasvim je izvjesno kako su se i Marsovske bakterije mogle razviti na negostoljubivot tlu crvene planete. (24.05.2008.)
|
NAJAVA: PHOENIX IZ MINUTA U MINUT
"PHOENIX MARS" - ZELENO SVIJETLO ZA CRVENI PLANET Marsovska sonda Feniks ponela biblioteku na crvenu planetu.
|
