Napisao: Danijel Reponj

Iz tiska je izašao novi, 23. broj Astronomije. Prvi broj u ovoj godini. Uzeo sam ga poštaru Stipi iz ruke, prije no ostala pisma na što se on zainteresirao pa sam iz omota izvadio novi broj časopisa u sjajnim koricama. Pozvao sam ga u kuću na čašicu razgovora o astronomiji i Astronomiji. Kako je penzije već prijašnjih dana podijelio, pristao je malo odahnuti uz šalicu Earl Grey čaja. To je onaj koji pije Jean Luc Picard, popularni kapetan Picard iz Zvjezdanih staza, zapovjednik USS Enterprise United Federation Of Planets. Sjećate se te kultne serije? I tako moj poštar Stipe i ja zaplovismo svemirskim prostranstvima istoga trenutka kada smo otvorili Astronomiju.

ASTRONOMIJA BROJ 23, nekoliko strana

Na prvih osam stranica, kako je to već uobičajeno, saznali smo puno toga u kratkim vijesticama, o vodi na Marsu, crvenoj pjegi Junior na Jupiteru, sudarima galaktika, bljeskovima na Suncu, svemirskom teleskopu Hubble i njegovim otkrićima planeta van Sunčeva sustava, o novom cilju svemirske sonde Deep Impact, pogledali smo sliku tranzita Merkura koju je snimila japanska letjelica Hinode, saznali da je legendarni kozmonaut Leonov bio u našem susjedstvu u Novom Sadu, da će letjelica Rosseta u veljači prohujati pored Marsa i snimiti nove fotografije te nastaviti dalje prema svome dalekom cilju… i još puno toga.

Kako oni to sve znaju? - upita me poštar Stipe. Eh, to ti je Internet i protok informacija, danas možeš u bilo kojem trenutku saznati sve što te zanima o bilo čemu u svijetu - odgovorim mu. Zatim nastavismo listati časopis. Odmah na idućoj stranici saznali smo da se Bombaj sada zove Mumbaj jer su njegovi stanovnici odlučili vratiti mu to staro prvotno ime koje su Britanci promijenili. I da se u tome gradu od 10. do 19. studenoga 2006. godine održavala Međunarodna astronomska olimpijada na kojoj je ekipa iz Srbije pokupila dvije zlatne, dvije brončane i jednu specijalnu nagradu. Za pohvalu. Na idućoj stranici pronašli smo nekoliko zanimljivih podataka o predavanju dr. Mateo Tacconi, ESA- Europe in Space.

Na idućim stranicama nalazi se zanimljivi intervju s prof. Miroslavom Vesković koji je govorio o mogućnostima suradnje ESA i Srbije. Na kraju intervjua, komentar je dao i Milivoj Jugin. Oni stariji zacijelo se sjećaju tog poznatog imena. Nakon toga, na dvije stranice prikazana je svojevrsna kratka osobna iskaznica Europske svemirske agencije, s važnim podacima i zanimljivim ilustracijama.

Listajući dalje, saznali smo da je NASA odlučila Svemirskom teleskopu Hubble produžiti vijek trajanja. Pa kako će to napraviti? - upita me poštar Stipe. Evo, tu piše da će to obaviti astronauti space shuttlea iduće godine, nakon čega bi teleskop trebao biti funkcionalan do 2013. godine. - odgovorih mu ja. Aha, tada ću ja biti u penziji - reče Stipe i otpije još malo čaja. Uzmi malo limuna u čaju, to ti je dobro za tvoju stabilnost u zimskim uvjetima – rekoh mu ja, baš kao što je na iduće dvije stranice vrlo zanimljivo opisano kako se stabilizira svemirski teleskop Hubble u bestežinskom stanju. Tko bi rekao da je to tako kompleksno, ali i od presudne važnosti za dobivanje svih onih prekrasnih fotografija koje smo do sada dobivali od njega. Slijedeće dvije stranice govore o videokonferenciji British Councila posvećenoj potrazi za životom u svemiru. Na idućim stranicama saznajemo da se Astronomsko društvo "Ruđer Bošković", osnovano daleke 1934. godine bori za opstanak. To je isto ono društvo koje je izdavalo astronomski časopis "Vasiona", o čemu smo već pisali ranije. U nastavku putovanja Astronomijom, približili smo se središnjem cijelu časopisa, rubrici "šta da gledam".

E moj Stipe, ovo je nešto za tebe - rekoh mu. On na to podiže lijevu obrvu i bolje pogleda. Evo, ovdje ti sve lijepo piše što ćeš moći gledati tijekom siječnja i veljače na noćnome nebu, koja ćeš zviježđa i planete moći vidjeti i kada. A, tu ti je i prekrasni poster površine Marsa i područja Ius Chasma, rukavca kanjona Valles Marineris - rekoh Stipi. Stipe popravi naočale pa se zagleda u stranice s efemeridama. A, kako ću ti ja znati gdje da gledam točno da bih vidio taj Mars u Jarcu? – zabrinuto me upita poštar Stipe. Nema problema, tu na duplerici imaš veliku kartu neba na kojoj ti je sve ucrtano, a pored nje su ti sličice na kojima vidiš kako će se to vidjeti u stvarnosti, a tu ti je i Mjesec sa svim njegovim fazama i vremenima - pokažem mu ja. A, što je ovo u sredini? - pita Stipe. E vidiš, ovo je astronomski kalendar za cijelu 2007. godinu.

To bi svaki poštar poput tebe, ali i ne samo poštar, trebao imati. Sve ti je objedinjeno na jednome mjestu, podaci o tome kada počinju godišnja doba da znaš kada trebaš obući duge gaće, šal i rukavice, kada će biti pomrčine Sunca i Mjeseca da si znaš ponijeti baterijsku lampu, kada počinje ljetno ili zimsko vrijeme, da ne zaspiš, sve o položajima planeta, o meteorima i meteorskim rojevima i još puno toga. To bi jedan poštar trebao znati, nikada ne znaš kada će te netko od penzionera pitati nešto o tome, to bi trebao znati - rekoh mu i natočim još jednu šalicu Earl Greya. On me pogleda preko naočala, onako sumnjičavo. Što me gledaš Stipe? Nije to sve, ima tu još korisnih podataka. Evo na primjer, tu ti piše što se dogodilo na dan 25. siječnja. Sigurno nisi znao da se na taj dan 1736. godine rodio Lagrange, ili da se 2004. godine rover Opportunity spustio na Mars. Pogledaj bolje, gotovo za svaki dan u godini imaš poneki zanimljivi podatak o tome što se u povijesti zanimljivo dogodilo. Gdje ćeš to naći tako organizirano i ovako jasno predočeno? - rekoh mu.

Uzeo Stipe kalendar pa prolistao. Lice mu se razvedrilo pa kaže: Gle, ovoga se sjećam, mister Spock i kapetan Kirk, premijera TV serije Star Trek! Nisam znao da je to bilo 8. rujna 1966. godine. Znaš, oni nisu pili svemirski čaj kao ti i ja sada. Nasmijali smo se na tu njegovu primjedbu i nastavili dalje listati Astronomiju. Nakon astronomskog kalendara i karte neba s posterom, slijede stranice s rubrikom "zimsko nebo" na kojima se nalaze Messierovi i NGC objekti s kratkim opisom i pripadajućom fotografijom u boji. Iduće tri stranice donose razmišljanja naših predaka o nastanku svijetu oko nas, poput Talesa, Demokrita, Daltona, Empedokla…

U rubrici "sunčev sistem" pronašli smo teorije o nastanku našeg Sunčeva sustava, kako je nastalo Sunce, kako su se formirali planeti… Na pet idućih stranica naišli smo na temu "astrofizika" u kojoj je poznati Hrvatski astronom Marino Fonović objasnio kako nastaje nova (pojava "nova zvijezda", latinski nova stella ne označava rađanje zvijezde nego je to određeni stadij promjenljivosti nekih zvijezda). Stipe gle, ovaj Marino je tvoj zemljak, otkuda si ti točno? - upitah ga. Iz Vodnjana. - odgovori mi. Onda ste susjedi, trebao bi jednom svratiti na njegovu Astronomsku promatračnicu - zaključih. Je, i ponijet ću mu vašeg slavonskog kulena - reče Stipe i otpije gutljaj Earl Greya s limunom. Ali, bez ovog svemirskog čaja - nadoda, pa opet prasnemo u smijeh… Na idućih nekoliko stranica Astronomije dočekale su nas "zabavne strane" astronomskog zabavnika. Iz pera popularnog Draška Dragovića, pisano zanimljivim i svima jasnim jezikom saznali smo koja je najmanja rupa na svijetu, koliko je veliki ili bolje rečeno mali, najmanji auto na svijetu, o najluđoj ideji u astronomiji da se napravi prsten oko Zemlje, o tome kako bi izgledao tekući teleskop na Mjesecu, može li se vidjeti Apollo sa Zemlje (ovo će podjednako zanimati one koji ne vjeruju da su ljudi bili na Mjesecu kao i one koji u to uopće ne dvoje) te možemo li pomaknuti Zemlju ako 6 milijuna ljudi skoči istovremeno.

Marsove kokice su tema u rubrici "istraživanja", a koja govori kako bi izgledalo slanje loptastih pokretnih robota, nazvanih mikroboti, na Mars, koji bi skakutali po površini i prikupljali podatke o tlu i još puno toga. Imate li teleskop, ili ga namjeravate nabaviti, sigurno će vas zanimati što sve njime možete vidjeti. Odgovor smo, moj poštar Stipe i ja, pronašli u rubrici "Sunčev sistem teleskopom". Predzadnja tema je "naučna fantastika" koja na dvije strane govori o robotima kao ikonama SF-a. Na kraju časopisa nalazi se rubrika "praktična astronomija" koja donosi savjete kako zaštititi teleskop i optiku zimi, kada se pojavljuju problemi kojih nema ljeti. Na samom kraju, predstavljena su tri Vixenova modela teleskopa. I tako smo moj poštar Stipe i ja završili s listanjem ovoga broja Astronomije. Ostali smo i bez (svemirskog) čaja, na Stipino veliko olakšanje. Ponudio sam mu da ću skuhati onaj od šipka na što je on zaključio da ipak ima hitnog posla i da mora odnijeti nešto nekome, nisam ga razumio baš najbolje jer je brzo odjurio. Uspio sam mu samo u torbu ubaciti jedan limun, nikada se ne zna, treba paziti na zdravlje, ipak je zimsko doba, a Stipe je s mora, nije navikao na ove naše kontinentalne zime… A, gdje mi je Astronomija?? Pa nije ju valjda... STIPEEE!!!

(02.01.2007.)

vrh