Jul
Narodna imena za
jul: žar, žarki, lepec, biljar,
žetvar, ilijnski, svetoilinski....
.... u Hrvata:
srpanj
Latinski:
Quintilis, Julius
Engleski: July
Jul
je, mnogi kažu, najlepši letnji mesec. Dani su tada dugi, vrućine podnosljive,
priroda je nabujala a pijace su pune voća i povrća. I počinje sezona
godisnjih odmora.
Jul
od davnina ima 31 dan. U najstarije doba drevnog Rima zvao se prosto peti,
tj. Quintilis, jer je bio peti po redu mesec u tadašnjem kalendaru, koji
je inače imao svega deset meseci. Reformom legendarnog rimskog kralja Nume
Pompilija (715?-673?), kalendar je dobo još dva meseca, januar i februar, pa je tako
mesec Quintilis postao sedmi po redu, ali je svoj naziv zadržao sve do 44.
godine pre nove ere. Tada je Senat usvojio odluku da se Quintilis nazove
Julius u čast Gaja Julija Cezara (slika desno).
Cezar je rođen 12. ili 13. jula 100.
godine pre naše ere, a ubijen je 15. marta 44. godine pre naše ere.
Šta je u julu
Jul
je mesec u kome su neki narodi na Balkanu 1941. dizali ustanake protiv
nemačkih okupacionih snaga. Nakon II svetskog rata obeležavanje ovih ustanaka
počinjalo je 4. jula - na Dan borca.
Ah da, i u Americi slave 4. jul, ali tamo
taj dan zovu Dan nezavisnosti.
Jula
1917. radnici i vojnici Rusije podigli su velike demonstracije u
Petrogradu zahtevajući da Petrogradski Sovjet preuzme vlast od Privremene
Vlade koja je formirana nakon pada monarhije.
A
20. jula 1944. izvršen je neuspeo
atantat na Adolfa Hitlera i zaverenici, grupa nemačkih oficira, su mučki
ubijeni.
U Parizu 1830. jula
meseca izbio je veliki ustanak koji je doveo do abdikacije kralja Šarla X.
Što se tiče astronomije:
• 1436. rodio se veliki nemački astronom i matematičar Johann Muler,
poznatiji po svom latiniziranom pseudonimu Regiomontanus. Regiomontanus
je umro 6. jula 1476.
• U julu, tačnije 2.
jula 1621. je umro i engleski astronom i matematicar
Tomas Heriot (Thomas
Herriot 1560-1621.). Heriot je prvi astronom koji je teleskopom pogledao
Mesec i to 1609. takodje u julu mesecu. Heriot je za nekoliko meseci
pretekao u ovom posmatranju slavnog Galileja, sto je inače malo poznat
podatak.
• 8. jula 1695. umro je
veliki holandski astronom, matematičar i fizičar Kristijan Hajgens
(Christian Huyghsen 1629-1695), koji je između ostalog postavio talasnu
teoriju svetlosti, otkrio pravu prirodu Saturnovih prstenova....
• A
16. jula 1746. rodio se italijanski astronom
Đuzepe Pjaci (Piazzi,
Giuseppe) koji je u istoriji astronomije upamćen po tome što je otkrio
prvi asteroid (Ceres). Bilo je to
1. januara 1801. Pjaci je i umro u julu mesecu, 22. jula 1826.
• Fridrih Besel (Bessel, Friedrich Wilhelm)
se rodio 22. jula 1784. Besel je
nemački astronom koji je izmerio pozicuje oko 50.000 zvezda čime je
omogućio određivanje prvih preciznih međuzvezdanih razdaljina. Besel je
živeo do 1846. godine.
• Darvin,
Ser Dzordz, drugi sin čuvenog Čarlsa Darvina, se rodio
9. jula
1845. (umro 7. decembra 1912.).
Poznata je njegova teorija da je Mesec dete Zemlje, tj. da je Mesec nastao
odvajanjem veće količine materijala od naše planete.
• Sajmon Njukem (Simon Newcomb 1835.), amreički astronom umro je
11. jula
1909.
• Đovani
Skjapareli (Schiaparelli, Giovanni Virginio) koji se rodio
1835. umro je 4. jula 1910. Skjapareli je italijanski astronom koji je
prvi uočio u Marsovom reljefu prave linije sto će neke astronome
dovesti do zaključka o postojanju inteligentnog života na toj planeti.
• Itako dalje, i tako dalje. Za kraj ostavljamo najstriji podatak vezan
za jul. 4. jula 1054. u Kini je osmatrana eksplozija supernove
koja će kasnije dobiti oznaku NGC 1952, odnosno
M1 u Mesijeovom katalogu. To je
čuvena Krab maglina o kojoj možete našto pročitati u našem
magazinu ako kliknete
Krab
maglina.
|
 |