Poslednji
mesec u godini nam donosi najkraće dane i najduže noći. Stoga
već kasni popodnevni časovi pružaju nam potpuni mrak na koji
leti moramo da čekamo skoro do ponoći. Decembar se smatra
klimatskim početkom zime dok ona kalendarski nastupa dana
22., tačno u 8:03:44 po našem vremenu. Sunce će se tada naći
u najnižoj tački ekliptike i zauzeće mininmalnu visinu na
nebu u podne. Decembar nije poznat kao mesec koji nam donosi
lepo vreme, pogodno za izlazak na teren ali vedrih večeri
će svakako biti, tako da nebi trebali biti previše iznenađeni
nekom prilikom za akciju podno zimskog neba.
Mars
je u centru pažnje bio od leta, a sad vodi bitku
sa Suncem koje nastoji da ga sustigne. On je sada prava večernja
planeta jer će se početkom meseca sa prvim mrakom nalaziti baš
u kulminaciji prema jugu, dok kako sati budu prolazili nastaviće
da dominira večernjim nebom prema jugozapadu. Zbog položaja
koji trenutno zauzima prema Zemlji po nebu se kreće sa brzinom
od oko 35 minuta dnevno što je prilično brzo jer npr. premašuje
veličinu mesečevog prečnika. U toj svojoj brzini on će već decembra
4. promeniti sazvežđe i preći iz Vodolije u Ribe. Mars nastavlja
i da se udaljava od nas na rastojanje od preko 1.1 AU tako da
mu sjaj pada sa -0.4 početkom meseca na 0.2 magnitude a prečnik
sa 11 na 8.5 lučnih sekundi na kraju. Zanimljivo je da će u
novogodišnjoj noći zalaziti svega 8 minuta pre dolaska nove
godine i time biti posebni, prirodni ukras na nebu!
Sjajna Venera
nastavlja da popravlja svoj položaj na večernjem nebu. Ipak
zbog blizine Sunca nastaviće da sjaji još uvek blizu horizonta
pre nego što svako veče nestane iza horizonta. Njeno vreme nastupa
sa pravim zimskim danima koji dolaze. Za Uran,
koga zatičemo u istom delu neba, će još biti šanse da se uoči
početkom meseca sa prvim mrakom dok je Neptun
već preblizu horizonta da bi za njega to bilo moguće.
Već u prvim večernjim
časovima na istoku se pojavljuje planeta koja ovoga meseca dolazi
u centar pažnje. To je Saturn, planeta sa prstenom,
koji nam se lagano približava da bi 31. stigao najbliže sa sjajem
od oko -0.5m i prečnikom od 21 uglovne sekunde. Uz njegov prsten
koji je sada odlično položen da bi se uživalo u svim njegovim
čarima izazov je nekim manjim teleskopom ili boljim dvogledom
potražiti njegov satelit Titan koji na rastojanju od 2.5 uglovna
minuta sjaji oko 8m!
Druga velika
gasna planeta, Jupiter se pojavljuje malo pre
ponoći, a koji sat nakon toga već će biti pogodan za posmatranje.
Ipak za pravo uživanje u njegovim lepotama biće potrebno da
sačekamo mesece koji su pred nama.
Merkur
ponovo prelazi na jutarnju stranu neba, a položaj između Sunca
i nas dostiže 27. Sve vreme i dalje biva suviše blizu Sunca
da bi bio vidljiv.
Nebeske Ribe
Posle
dva meseca nebeske vladavine Vodolije prevlast na jugu preuzima
još jedno prostrano vodeno sazvežđe. Radi se o zodijačkom skupu
Riba koji čini grupa slabijih zvezda 4-5 veličine. Upravo je
njihov, relativno slabiji sjaj, je razlog što su potrebni dobri
atmosferski uslovi da bi se ovo sazvežđe pokazalo u svoj svojoj
lepoti. Ribe obično tražimo ispod velikog pegazovog kvadrata
koji je mnogo uočljiviji i kojeg u ovom slučaju koristimo za
navigaciju. Najpoznatiji ne zvezdani objekat u Ribama sigurno
je spiralna galaksija M74.
|
Zašto
su Ribe među zvezdama?
Dok su sedeli na obali
reke Eufrata Afrodita i njen sin Kupidon spaziše, kako
im se približava, Tifon, neprijatelj svih bogova. Spas
su našli skočivši u reku a pomoć su im pružile dve ribe
koje je Afrodita u znak zahvalnosti podigla na nebo.
|
Princeza
Andromeda
Andromeda
je veoma zanimljivo sazvežđe, poznato po tome što se svojom
figurom naslanja na pegazov zvezdani kvadrat. Najveća atrakcija
ove nebeske figure je istoimena galaksija koja se pri dobrim
uslovima lako moze uočiti kao mala nebeska fleka,
čak i slobodnim okom.
Astronomi kažu da ova bleda svetlost do nas putuje prilično
dugo ili precizno blizu tri miliona godina. Time M31
postaje nešto najdalje što slobodno ljudsko oko moze videti.
Nešto malo niže prema jugoistoku možemo pronaći još jednu poznatu
galaksiju. To je M33 spiralna galaksija u sazvežđu Trougla.
Neki izvori navode da se i ona može videti golim okom. Za ovakav
podvig su stvarno potrebni maksimalni uslovi i to baš u ovom
periodu kada oblast Trougla zauzima maksimalnu visinu na nebu.
Ostale nebeske
slike
Zapadno
od Riba rasporedila su se sazvežđa koja su prošla kulminaciju
i primakla se horizontu, spremajući se na zalazak. Ovde stoje:
Vodolija, Jarac i Orao. Ispod Riba, do
horizonta se nalaze još i prostrani Kit zatim
Eridan, Južna Riba i Vajar.
Prema severu vrh neba zauzimaju Cefej, Kasiopeja
i Žirafa. Nešto niže prema istoku, ispod
Bika i
Kočijaša već su se pojavila glavna zimska sazvežđa Orion
i Blizanci.
Geminidi
Poslednji
redovni astronomski događaj u kalendaru tradicionalno se vezuje
za meteorski pljusak Geminida. Ukoliko nas vreme posluži
oko noći 13. bićemo svedoci značajnog broja zvezda padalica.
Do
januara pozdravi svima i vedro nebo!!! :)
|