Decembar 2003

Juzno nebo

 

Decembarsko zvezdano nebo

 

Aleksandar

Iličić
E-mail:
acika@uns.ns.ac.yu

 

 

 

        Poslednji mesec u godini nam donosi najkraće dane i najduže noći. Stoga već kasni popodnevni časovi pružaju nam potpuni mrak na koji leti moramo da čekamo skoro do ponoći. Decembar se smatra klimatskim početkom zime dok ona kalendarski nastupa dana 22., tačno u 8:03:44 po našem vremenu. Sunce će se tada naći u najnižoj tački ekliptike i zauzeće mininmalnu visinu na nebu u podne. Decembar nije poznat kao mesec koji nam donosi lepo vreme, pogodno za izlazak na teren ali vedrih večeri će svakako biti, tako da nebi trebali biti previše iznenađeni nekom prilikom za akciju podno zimskog neba.

Planete

        Mars je u centru pažnje bio od leta, a sad vodi bitku sa Suncem koje nastoji da ga sustigne. On je sada prava večernja planeta jer će se početkom meseca sa prvim mrakom nalaziti baš u kulminaciji prema jugu, dok kako sati budu prolazili nastaviće da dominira večernjim nebom prema jugozapadu. Zbog položaja koji trenutno zauzima prema Zemlji po nebu se kreće sa brzinom od oko 35 minuta dnevno što je prilično brzo jer npr. premašuje veličinu mesečevog prečnika. U toj svojoj brzini on će već decembra 4. promeniti sazvežđe i preći iz Vodolije u Ribe. Mars nastavlja i da se udaljava od nas na rastojanje od preko 1.1 AU tako da mu sjaj pada sa -0.4 početkom meseca na 0.2 magnitude a prečnik sa 11 na 8.5 lučnih sekundi na kraju. Zanimljivo je da će u novogodišnjoj noći zalaziti svega 8 minuta pre dolaska nove godine i time biti posebni, prirodni ukras na nebu!

Sjajna Venera nastavlja da popravlja svoj položaj na večernjem nebu. Ipak zbog blizine Sunca nastaviće da sjaji još uvek blizu horizonta pre nego što svako veče nestane iza horizonta. Njeno vreme nastupa sa pravim zimskim danima koji dolaze. Za Uran, koga zatičemo u istom delu neba, će još biti šanse da se uoči početkom meseca sa prvim mrakom dok je Neptun već preblizu horizonta da bi za njega to bilo moguće.

Već u prvim večernjim časovima na istoku se pojavljuje planeta koja ovoga meseca dolazi u centar pažnje. To je Saturn, planeta sa prstenom, koji nam se lagano približava da bi 31. stigao najbliže sa sjajem od oko -0.5m i prečnikom od 21 uglovne sekunde. Uz njegov prsten koji je sada odlično položen da bi se uživalo u svim njegovim čarima izazov je nekim manjim teleskopom ili boljim dvogledom potražiti njegov satelit Titan koji na rastojanju od 2.5 uglovna minuta sjaji oko 8m!

Druga velika gasna planeta, Jupiter se pojavljuje malo pre ponoći, a koji sat nakon toga već će biti pogodan za posmatranje. Ipak za pravo uživanje u njegovim lepotama biće potrebno da sačekamo mesece koji su pred nama.

Merkur ponovo prelazi na jutarnju stranu neba, a položaj između Sunca i nas dostiže 27. Sve vreme i dalje biva suviše blizu Sunca da bi bio vidljiv.

Nebeske Ribe

        Posle dva meseca nebeske vladavine Vodolije prevlast na jugu preuzima još jedno prostrano vodeno sazvežđe. Radi se o zodijačkom skupu Riba koji čini grupa slabijih zvezda 4-5 veličine. Upravo je njihov, relativno slabiji sjaj, je razlog što su potrebni dobri atmosferski uslovi da bi se ovo sazvežđe pokazalo u svoj svojoj lepoti. Ribe obično tražimo ispod velikog pegazovog kvadrata koji je mnogo uočljiviji i kojeg u ovom slučaju koristimo za navigaciju. Najpoznatiji ne zvezdani objekat u Ribama sigurno je spiralna galaksija M74.

 


Zašto su Ribe među zvezdama?

     Dok su sedeli na obali reke Eufrata Afrodita i njen sin Kupidon spaziše, kako im se približava, Tifon, neprijatelj svih bogova. Spas su našli skočivši u reku a pomoć su im pružile dve ribe koje je Afrodita u znak zahvalnosti podigla na nebo.
 

Princeza Andromeda

Andromeda je veoma zanimljivo sazvežđe, poznato po tome što se svojom figurom naslanja na pegazov zvezdani kvadrat. Najveća atrakcija ove nebeske figure je istoimena galaksija koja se pri dobrim uslovima lako moze uočiti kao mala nebeska fleka, čak i slobodnim okom. Astronomi kažu da ova bleda svetlost do nas putuje prilično dugo ili precizno blizu tri miliona godina. Time M31 postaje nešto najdalje što slobodno ljudsko oko moze videti. Nešto malo niže prema jugoistoku možemo pronaći još jednu poznatu galaksiju. To je M33 spiralna galaksija u sazvežđu Trougla. Neki izvori navode da se i ona može videti golim okom. Za ovakav podvig su stvarno potrebni maksimalni uslovi i to baš u ovom periodu kada oblast Trougla zauzima maksimalnu visinu na nebu.

Ostale nebeske slike

       Zapadno od Riba rasporedila su se sazvežđa koja su prošla kulminaciju i primakla se horizontu, spremajući se na zalazak. Ovde stoje: Vodolija, Jarac i Orao. Ispod Riba, do horizonta se nalaze još i prostrani Kit zatim Eridan, Južna Riba i Vajar. Prema severu vrh neba zauzimaju Cefej, Kasiopeja i Žirafa. Nešto niže prema istoku, ispod Bika i Kočijaša već su se pojavila glavna zimska sazvežđa Orion i Blizanci.

Geminidi

        Poslednji redovni astronomski događaj u kalendaru tradicionalno se vezuje za meteorski pljusak Geminida. Ukoliko nas vreme posluži oko noći 13. bićemo svedoci značajnog broja zvezda padalica.

Do januara pozdravi svima i vedro nebo!!! :)

 

Severno nebo

| Home | Sadržaj | Galaksija | Sunčev sistem | Teorija i praksa |
| Instrumenti | Istorija i tradicija  | Efemeride |

vrh