Marino Tumpić tumpic@astronomija.co.rs

Kliknite na ilustraciju

U laboratoriji na Zemlji MPL-ov dvojnik se priprema za naredno uzorkovanje Marsova tla.

Mars Phoenix Lender u ozbiljnim problemima

Znanstvenici strahuju da bi uočeni nedostatak na vibracijskom uređaju za "prosijavanje" uzoraka tla do laboratorije TEGA MPL-a mogao biti – nepopravljiv. Prema riječima Petera Smitha iz TEGA ekipe, naredno ispitivanje uzoraka tla morati će odraditi s posebnom pozornošću jer bi mogao biti – posljednji kojeg će letjelica moći napraviti!

Za znanstvenike to znači da neće imati vremena za gubljenje prilikom nove analize tla. Najprije će pažljivo morati izabrati koji će se uzorak analizirati a zatim u veoma kratkom roku, isti poslati na analizu kako se ne bi dogodilo da vodeni led u cijelosti ispari (kao pri prvoj analizi od prije nekoliko dana). Naredne će dane MPL-ov tim inženjera iskoristiti kako bi letjelicu "naučili" da brže i pažljivije manipulira s robotskom rukom. U tom smislu provode se svi tako predviđeni poslovi i na letjelici-dvojniku koji se nalazi u NASAinoj laboratorij. S kopijom letjelice se rade identične stvari kao i s orginalom na Marsu. Ovakva je praksa učestala pri svemirskim agencijama a jedan od Marsovih rovera upravo svom dvojniku na Zemlji duguje uspješno izvlačenje iz pješčane dine u koju je svojevremeno upao.

Merkur svijet kakav nismo poznavali

Kliknite na ilustraciju

Karta raspodjele pojedinih minerala na Merkuru

Merkur, planeta najbliža Suncu. Sve do nedavno o njoj gotovo da i nismo ništa znali osim šturih podataka. Planeta preblizu Suncu na kojoj ni najjači teleskopi današnjice ne razabiru nikakve detalje, jedino je bila interesantna astonomima neprofesionalcima u pokušaju njena uočavanja nedaleko Sunca, pri njegovom izlasku ili zalasku.

Danas to više nije tako. Američka letjelica Messenger proletjela je blizu planete u januaru ove godine i poslala nam pregršt novih, neočekivanih podataka. Saznali smo kako Merkur ipak ima atmosferu i magnetsko polje, kako je njegova površina izbrazdana kraterima meteorskog ali i vulkanskog porijekla, te kako se na povšini sastava sličnog našem Mjesecu nalaze i tragovi bakra te zasad nepoznatih materijala. Merkurova površina prekrivena je tamnim materijalom o kojem za sada možemo samo nagađati, ističu u NASAi. Uskoro nam slijedi još jedan bliski prelet Messengera pored Merkura i to 06. oktobra ove godine, a zatim i treći u jesen 2009. prije nego se letjelica zbog zakona nebeske mehanike u martu 2011. napokon dovede u stabilnu orbitu oko planete. Europska Svemirska Agencija također planira da u narednom desetljeću k ovoj zanimljivoj planeti pošalje letjelicu kojoj su nadjenuli ime – "BepiColombo".

Blizanci mapiraju kraj Sunčeva sustava

Kliknite na ilustraciju

Prikaz područja koje je kartografirano letjelicama "Stereo"

NASAine letjelice-blizanci "Stereo A i B" za izučavanje Sunca neočekivano su otkrile čestice materije milijardama kilometara daleko od naše zvijezde, na samoj granici Sunčeva sustava. Zahvaljujući detekciji električki neutralnih atoma nastalih sudarom čestica Sunčeva vjetra s međuzvjezdanom materijom astronomi sada imaju priliku kartografirati daleka područja Sunčeva sustava poznata pod nazivom – heliopauza. "Ovo neočekivano otkriće predstavlja početak korišćenja detekcije električki neutralnih atoma pri kartografiranju raspodjele materije kako u Sunčevom sustavu tako i u međuzvjezdanom prostoru", kaže Robert Lin sa sveučilišta Berkeley u Kaliforniji. "Na taj smo način dobili prvu globalnu kartu dosad neistraženog područja Sunčeva sustava". Ovo se otkriće poklapa s mjerenjima letjelice "Voyager-2" koja je tijekom prošle godine izašla iz Sunčeva sustava. Najvjerojatnije se radi o električki neutralnim atomima vodika.

Više o svemu saznati ćemo tijekom narednih godina kada s radom započne NASAina letjelica IBEX (Interstellar Boundary Explorer), čije se lansiranje planira potkraj ove godine.

Astronauti uklanjaju eksploziv na svemirskom brodu

Kliknite na ilustraciju

Ruski Sojuz se tijekom proteklih desetljeća dokazao kao najsigurniji svemirski brod

Dvoje astronauta na ISS, kapetan Sergey Volkov i njegov kolega Oleg Kononenko narednog će tjedna odraditi najopasniju svemirsku šetnju u povijesti svemirskih letova. Njihov je zadatak da izađu izvan stanice, dođu do svemirskog broda Sojuz i s njega skinu pet eksplozivnih punjenja te ih pospreme u specijalni sigurnosni trezor nakon čega će ih unjeti u unutrašnjost ISSa!

Eksplozivna punjenja smještena su na svemirskom brodu Sojuz i služe za međusobno odvajanje njegovih triju modula (instrumentalni modul, orbitalni modul i modul za slijetanje) prilikom povratka na Zemlju. Astronauti se na Zemlju spuštaju u modulu za slijetanje koji je jedini opremljen termičkim štitom i uređajima za slijetanje.

Analiza problematike dvaju posljednjih spuštanja Sojuza na Zemlju ukazala je na neispravnost fuknkcioniranja upravo ovih eksplozivnih punjenja usljed čega je dolazilo do čitave serije otkaza pojedinih sustava letjelice uključujući i pogonski. Tijekom posljednjeg prislinog automatskog slijetanja po balističkoj putanji u travnju ove godine, južnokorejska astronautkinja Yi So Yeon zadobila je teške unutarnje ozljede. Kako se to ne bi ponovilo Ruska svemirska agencija (RSA) odlučila se na zahtjevnu i nikada dosad izvedenu misiju uklanjanja eksploziva s Sojuza. Snaga eksplozivnih punjenja ekvivalentna je snazi ručnih bombi koje koriste pješadijske jedinice pri borbenim djelovanjima. Glasnogovornik RSA izjavio je kako nema opasnosti za astronaute, no sigurno je jedino kako se radi o svemirskoj šetnji s ekstremno visokim rizikom.

(04.07.2008.)

vrh