|
|
- astrofotografija
- Kako sam počeo
|
Astrofotografija je, kako samo ime kaže, fotografiranje astronomskih objekata: planeta, maglica, galaksija, kometa, zvijezda i zvježđa. Fotografiranje većine tih objekata zahtjeva skupu opremu nedostupnu večini astronoma, pogotovo nama amaterima. No, ipak postoji dio ovog hobija koji je široko dostupan svima nama i bez velikih troškova. To je tzv. wide field, tj. fotografiranje zvježđa, Mliječnog puta, konjukcija i svjetlijih kometa. Zapravo, potreban Vam je fotoaparat koji ima funkciju postavljanja ekspozicije (znak 'B' ili 'T' za dužu ekspoziciju), i otvora blende, te stalak za aparat kojega možete i sami izraditi od par komada drva i šarafa sa colnim navojem (1/4''-20) za fotoaparat. Trebao bi Vam i žićani okidač sa kočenjem, koji bi omogučio dužu ekspoziciju. Sve u svemu, ako i ništa od toga nemate, za lijepe i maštovite fotografije treba Vam od 50 do 100 eura.
Ovaj kratki članak pišem za one koji su prošli početnu fazu nabavke opreme. Neka ove moje fotografije budu putokaz svima koji se žele baviti onime čime se ja bavim. Nadam se da će Vam one biti korisne za stjecanje iskustva, te da će Vam biti poticaj za što uspješnijim radom.
Kako sam ja započeo
Da se predstavim. Ja sam Vladimir Živković, 17-godišnji amaterski astronom i fotograf iz Đakova. Astronomija mi nikada nije bila nepoznata. Još sa četiri godine mama mi je objasnila da je godina svjetlosti ona brzina koju svjetlost prijeđe u jednoj godini. Onda je u kuću došla i prva enciklopedija, iz koje sam naučio osnove astronomije, kao što su odgovori na pitnja što su planeti i slično. Do šeste godine naučio sam mnogo iz te enciklopedije. Od početka 90-ih pa sve do 1997. zanimanje za astronomiju je splasnulo. Tada se iznenada pojavio sjajni komet Hale-Bopp, kojeg sam promatrao dalekozorom 10x50. To su bila moja prva promatranja, a kako se tada mnogo govorilo o astronomiji, htio sam se više upoznati s tom znanošću. Na Hrvatskom radiju slušao sam emisiju 'Andromeda', koja je jedina takva emisija u Hrvatskoj, a i još ju slušam. I tu sam mnogo saznao o zanimljivim stvarima i najnovijim vijestima. 1999. dobivam prvi teleskop, refraktor 60/700mm, koji mi je za sada jedini teleskop. Njime nadopunjujem i primjenjujem sve svoje znanje. Vidio sam kratere na Mjesecu, Saturn sa prstenom i mjesec mu Titan, Jupiter sa četiri mjeseca Io, Europa, Ganimed, Kalisto, te mnoge zvjezdane skupove, a uspjevam pronaći i Andromedinu galaksiju. Od tada kupujem časopis Zagrebačke zvjezdarnice, 'Čovjek i svemir' gdje sam prvi put susreo astronomske fotografije i ostao zadivljen. U starijim brojevima istog časopisa pročitao sam članak o astrofotografiji. Svoju prvu astrofotografiju sam uslikao starim ruskim aparatom Lomo:
 |
SLIKA1 (Veća fotografija 45 Kb) Zviježđe Lira |
Kasnije sam uz manje financijsko ulaganje kupio stariji mehanički fotoaparat Pentax MX sa tri objektiva: 28mm f/2,8, 50mm f/1,4 i zoom 80-200mm f/4. Kasnije se pokazao vrlo kvalitetnim. I tada su ideje za fotografiranje same dolazile.
Vrijeme 30 minuta nakon zalaska Sunca vrlo je pogodno za fotografiranje. Doduše, to nisu doslovno astrofotografije, ali kada se u kadru nađe pokoji oblak slika odmah postane zanimljiva. Na kraju, te slike pokazuju lom svjetla u zemljinoj atmosferi. Konjukcije planeta međusobno ili planeta sa Mjesecom također mogu biti vrlo lijepe.
 |
SLIKA2 (Veća fotografija 18 Kb ) Nebo nakon zalaska |
 |
SLIKA 3 (Veća fotografija 22 Kb) Nebo sa mladim Mjesecom |
Zvjezdani tragovi (eng. star trails) najlakši su i najjednostavniji oblik astrofotografije. Nastaju tako da se uslijed duže ekspozicije na filmu zabilježi rotacija Zemlje u odnosu prema nebeskom svodu. Ovakve fotografije izgledaju najbolje ako se u njima nađe neki zanimljiv objekt, kao što je npr. neka kuća, dvorac, drvo...
 |
SLIKA 4 (Veća fotografija 63 Kb) Zvjezdani tragovi Kasiopeje i Perzeja
|
 |
SLIKA 5 (Veća fotografija 42 Kb) Tragovi Jupitera, Saturna, Plejada i Aldebarana
|
 |
SLIKA 6 (Veća fotografija 55 Kb) Trag Space Shuttle-a Discovery i svjetla diska
|
 |
SLIKA 7 (Veća fotografija 53 Kb) Trag zalazećeg Oriona |
 |
SLIKA 8 (Veća fotografija 19 Kb) Tragovi Mjeseca i Marsa iznad osvjetljene đakovačke
katedrale |
Želite li da Vam zvijezde na fotografiji izgledaju kao točkice, a ne kao crtice različitih dužina, uz kraću ekspoziciju (do 45 s) trebate maksimalni otvor objektiva te što 'jači' film. Naime, film sa oznakom ISO100 za isto vrijeme primit će 4 puta manje svijetla nego film ISO400. Ja najčešće koristim filmove ISO400, a ponekad i ISO200.
 |
SLIKA 9 (Veća fotografija 35 Kb) Dvostruki zvjezdani skup Xi i Ho
|
 |
SLIKA 10 (Veća fotografija 30 Kb ) Jupiter i Saturn, M42 i Bik |
Kada imate izvrsno čisto nebo, možete uslikati čak i oblake naše galaksije, Mliječne staze.
 |
SLIKA 11 (veći snimak 17 Kb) Orion |
 |
SLIKA 12 (Veća fotografija 35 Kb ) Mliječni put |
Fotografiju Mjeseca snimio sam kroz teleskop 60/700:
 |
SLIKA 13 (Veća fotografija 21 Kb) Mjesec |
Na Internetu postoji mnogo stranica o ovoj predivnoj zanimaciji, pa bih izdvojio samo neke:
http://www.heavens-above.com/ Stranica na kojoj možete dobiti
detaljne informacije prolaska satelita, Space Shuttlea, ISS i Iridium
satelita za vaše kordinate.
http://www.ne.jp/asahi/stellar/scenes/english Japanska stranica sa
mnoštvom raznovrsnih astrofotografija razvrstanih po kategoriji.
http://www.darkskyimages.com/gallery.html
http://www.astropix.com/
(april 2002.)
|
Home |
Sadržaj |
Galaksija |
Sunčev sistem |
Teorija i praksa |
|
Instrumenti |
Istorija i tradicija |
Efemeride 2002 |