3.1. Astronomske posljedice

Svjetlosno zagađenje najprije je dijagnosticirano u astronomiji! Direktno ili indirektno svjetlo negativno utječe na promatrača (neadekvatna akomodacija oka), vidljivost objekta promatranja (zvijezde blijede i nestaju zbog smanjenja kontrasta svjetlo-tama, detalji se gube ili postaju neprepoznatljivi, fon neba je posvijetljen) i instrumente za promatranje (snažno parazitsko svjetlo). Danas u Hrvatskoj gotovo da više i nema pogodnih mjesta za astronomska promatranja, izuzev pojedine otoke i nenaseljena područja Like i Gorskog kotara.

Zvjezdano nebo od horizonta do zenita postoji na svega nekoliko lokacija u Evropi!

Bezlična narančasto-crveno-bijela izmaglica (Sky glow) kao rezultat svjetlosnog zagađenja onemogućava promatranja nebeskih objekata (planeta, asteroida, meteora, kometa, maglina, galaktika..). Tamno noćno nebo omogućava da čovjek golim okom može vidjeti nekih 10.000 točkica svijetla (planeti, asteroidi, zvijezde..).
Danas 95% svjetske populacije golim okom jedva da na nebu može izbrojati 200-tinjak njih!

Astronomi se nemalo iznenade kada u starim spisima nađu opise detalja nebeskih objekata koje danas sa boljim teleskopima ne možemo niti vidjeti!

Profesionalna astronomija dijelom može doskočiti tom problemu upotrebom specijalnih filtera za pojedine dijelove elektromagnetskog spektra. Izvorna astronomija (astronomija iz ljudske znatiželje) izgubila je čari promatranja zvijezda.
Čovjek, sam pod zvijezdama na blijedoplavoj točkici u beskraju prostora i vremena!
Misao koja čovjeka čini - čovjekom. Misao koja predvodi čovjekova htjenja.
Kozmos, ta eonska pozornica događanja mora biti dostupna svima! I astronomima!

Auroru Borealis i daleke galaktike zbog svjetlosnog zagađenja nije više moguće vidjeti.

Klasifikacija kvalitete noćnog neba po Bortle dark sky scale
http://skyandtelescope.com/resources/darksky/article_81_1.asp