astronautika

Nekad astronaut danas biciklist

Vaši komentari

Marino Tumpić tumpic@astronomija.co.rs

Kliknite na ilustraciju

Astronaut Herrington na biciklu

Bivši NASAin astronaut John Herrington započeo je ovog tjedna svoju novu odiseju – biciklistički put dug tri mjeseca od Washingtona do Floride.

Pet godina nakon leta u orbitu raketoplanom Endeavour u prosincu 2002. godine, kada je proveo dvadeset sati u otvorenom svemiru radeći na poslovima kompletiranja međunarodne svemirske postaje (ISS), Herrington se posvetio edukaciji i motivaciji mladih na području svemirskih znanosti. Tijekom puta bivši će astronaut posjetiti mnogobrojne škole te promovirati svemirska istraživanja među budućim studentima. Prema njegovoj izjavi i sam je kao mladić bio letargičan prema onome što mu je nudio školski sustav, htio je nešto više.

Njegova je biciklistička misija pod nazivom STEM (science, technology, engineering and mathematics) pomno isplanirana. Tako je primjerice njegov bicikl opremljen GPSom, laptopom s internet vezom, mobilnim telefonom, video kamerama, radio i tv prijemnikom, malom metereološkom stanicom i drugim čudima moderne tehnike.

Za vrijeme puta Herrington će održavati i svoj blog, otvoren za pitanja studenata iz cijele zemlje. Neki od njih će mu se vjerojatno i pridružiti na pokojoj dionici puta. Voziti bicikl s astronautom i pričati o znanosti i tehnici, ali i o drugim važnim stvarima za mlade nesumljivo je ogroman doprinos u edukaciji mladih i kasnijim odlukama nekih od njih da i sami jednog dana postanu izaslanici Zemlje na druge svjetove.

Planiranje i organizacija puta izvedena je po svemirskim standardima, Herrington se fokusirao na nekoliko glavnih tema;

- znanost (unos i potrošnja kalorija, naprezanje organizma i krvožilnog sustava, unos i potrošnja vode te tjelesne topline, brzinu kretanja, utjecaj vjetra i vlage na organizam)

- tehnologiju (izbor bicikle i materijala od kojih je načinjen, ograničenja mase, njegovo održavanje i popravci tijekom puta, napajanje elektroničkih uređaja pomoću baterija i solarnih panela, globalno pozicioniranje i orijentacija, digitalne kamere i snimanje puta)

- inženjering (brzina i momenti sile, masa i težina, frikcija i kretanje)

- matematika (osnovi matematike, izračuni i predviđanja, geometrija, trigonometrija i fizika)

No netrebamo zaboraviti kako se s svim ovim stvarima svakodnevno i mi susrećemo kad sjednemo na biciklu i odvezemo pokoji kilometar relaksirajuće vožnje. Važno se samo sjetiti kako je znanost svugdje oko nas i ponekada je samo potreban poticaj da ju vidimo i prihvatimo kao nešto s čime smo itekako povezani.

Znanost nije bauk i stoga kada sjednete na biciklu, prisjetite se koliko je stoljeća ljudskog rada i znanja uloženo u nešto nama danas tako normalo kao što je javljanje na mobitel pri pedaliranju predivnim Istarskim krajolicima.

Uostalom potražite Herringtonov blog na inernetu, pošaljite mu upit i sudjelujte u ovoj hvale vrijednoj znanstveno popularizacijskoj inicijativi bivšeg astronauta.

 (16.09.2008.)

vrh