miroilic@hotmail.com
AMATERSKA KOMETOGRAFIJA
POSMATRANJA KOMETA IZ HERCEGOVINE
Uvod
U ovom zborniku opisana su posmatranja 28 kometa uradjenih od februara 1980.godine do februara 2000. godinom. Ukupno je izvrseno 292 posmatranja. Prilikom pojedinog posmatranja odredjivane su vizuelne karakteristike kometa te njihov polozajna zvijezdanom atlasu neba. Do 1988.godine to je radjeno na sarajevskom atlasu neba(epoha 1950) u kojeg su ucrtane zvijezde do6,25 magnitude, a od tada polozaj je odredjivan pomocu americkogSky Atlas 2000.0 u kojeg su ucrtane zvijezde do 8,5 magnitude.
Sjaj kometa (glave) je odredjivan okom ukoliko su bilesjajnije od cetvrte magnitude, binokularom sjaja od cetvrte do sedme magnitude, a najmanjim povecanjem u koristenom teleskopu ukoliko su bile slabijeg sjaja. Promjer glave odredjivan je mjerenjem razmaka zvijezda u vidnom polju teleskopa ili razmakom zvijezda na atlasu.
Uradjeno je ukupno 298 crteza, bilo cijelih kometa ili njihovih koma, onakvih kakve suizgledale u koristenim instrumentima. Sve to zajedno sa datumomte pribliznim lokalnim vremenom, zavodjeno je u dnevnike odnosno arhiv kometarnih posmatranja.
Od 28 kometa njih 15 su periodicni kometi ciji je period obilaska oko Sunca manji od 200 godina. Oznacene su slovom P ispred svog imena. Njih 9 pripada Jupiterovoj familiji periodicnih kometa , ciji je najdalji polozaj od Sunca-afel , blizu putanje planetaJupitera. To su:Giacobini-Zinner, Tempel 2, Encke, Faye, Schaumasse, Kopff, Wild 2, Wirtanen , Hartley 2, Machholz 2. Komete Halley, Brorsen-Metcalf, Swift-Tuttle pripadaju Neptunovoj familiji kometa. Za komet Stephan-Oterma nemam podatke pripadnosti. Ipak sudeci po njenoj prividnoj putanji po nebu prilikom posmatranja koja je zatvarala veliki nagib sa ekliptikom, te periodu; predpostavljam da pripada Uranovoj familiji kometa. Jer vise-manje sve komete Jupiterove familije imaju mali nagib svoje putanje sa ekliptikom. Komet Tempel-Tutlle pripada Uranovoj familiji.
Ostale komete koje su neperiodicne ili ako su periodicne ali sa periodima obilaskaoko Sunca u hiljadama godina; oznacene su slovom C ispred svog imena. Iz posmatranja je lako vidljivo da su te komete bile najsjajnije. Sto je logicno, jer su rijetki gostiunutra-snjosti suncevog sistema. To rijetko, ukoliko ga je ikada ranije bilo, izlaganje toploj blizini Sunca sacuvalo je sve lako isparive tvari. Pa kada se poslije hiljada godina, ili po prviput nadju u blizini Sunca;zasijaju takao jako da se golim okom lako uocavaju. Zasijaju sjajem tako nesvojstvenim vec dobrano potrosenim jezgrama kratko-periodicnih kometa. Upravo su takvi bili sjajni kometi Hyakutake i Hale-Bopp.
Ovih28 kometa nisu mnogo u 20 godina, jer se velikim teleskopom barem toliko slabih kometa moze posmatrati u par godina. Ipak ovdje se radi o amaterskom posmatranju, dakle o ogranicenosti samo na sjajnije komete vidljive u malim instrumentima za koje sam imao efemeride. Za koje sam nasao slobodnog vremena da ih sa vise ili manje uspjeha pratim.
Gledajuci unatrag tesko je u tom mnostvu sjecanja odabrati najposebniji komet. Svakako da je za mene komet Hyakutake bio najljepsi komet kojeg sam dosada vidio. Iako je bio cetiri puta manjeg sjaja od kometa Hale-Bopp, ali zbog svoje velike glave, te ogromnog repa komet je zaista u maksimumu bio izuzetan prizor. Prizor u kojega bi ljudi iz proslihvremena (a neki mozda negdje dan danas) sa strahopostovanjem gledali.
Komet Hale-Bop je takodjer divna uspomena. To je moj najposmatraniji komet, 25% od svih kometnih posmatranja. Takodjer najvise skiciran, 30% od svih uradjenih crteza kometa. Sa svoja dva sjajna repa u maksimumu, sjajnim jezgrom sa izbijajucim mlazevima, te haloima u komi.
Iznenadjujuci je bio periodicni komet Faye. Po efemeridama je tada trebao biti 12,2 magnitude, a kada sam ga potrazio teleskopom, za cudjenje bio je skoro pet magnituda sjajnijiukrasen sa malim repicem.
Ili mali periodicnikomet Enke, najbrzi komet oko Sunca kojeg sam samo jedan put dosada osmotrio. I to jedva.
Ipak u najtoplijem sjecanju je periodicni komet Halley. Ne zato sto je najpoznatiji, vec zato sto je to bio prvi komet kojega sam sistematski posmatrao. On je bio baza, pocetni osnov sistema posmatranja kometa kojeg sam se kroz naredne godine pridrzavao.
I sada kada se sjetim, zao mi je sto ga nisam vise puta posmatrao. A bilo je prilika. Ili sto ga nisam ranije uocio iako sam mogao. Ili sto ga nisam vise posmatrao na jutarnjem nebu, ili kada je bio najblizi Zemlji u maksimumu sjaja ali nisko nad morskim horizontom. Teoretski tada sam ga iz Dubrovnika mogao posmatrati ali za skoro dvije magnitude prigusenijeg sjaja zbog apsorpcije debele atmosfere. Bio bi to lijep prizor: slavni komet nisko iznad mirnog mora. Koliko je veza izmedju njih dvoje po sastavu, a mozdai porjeklu ?
Kako je bilo lijepo traziti neki komet u rana jutra u Hercegovini. Vedroj, cistoj, nezagadjenoj. Pred zoru uvijek kao da je najhladnije. Samo pred veoma vedra svitanja uvijek neki hladan vjetar dolazi sa istoka. Nasloni se na lice, uskomesa kosu, zatreptaju oci. Kad trnci prodju od kojih citavo tijelo zadrhti.
Kako je samo hercegovacko veoma vedro svitanje prepuno svemirisa cvijeca, drveca, zivotinja. I nekakva cudna, najveca tisina tada dodje. Tokom noci uvijek se neki sumovi cuju. Suskanje jazavca ili jeza ? Zeca, lasice ili lisice ? Huk cuka ili reski cvrkut sismisa. Insekti pjevaju, prizivaju u mraku svoju svevoljenu vrstu.
A onda polako, tiho, tiho, tise dodje cudni tajac. Usnuo svijet kao zamrznuti kometi u Ortovom oblaku. Najveca tisina pred eksploziju zvukova u prvim svjetlostima rane zore kada se sve budi, ustaje, okrene, pokrene. Svi ti mirisi, zvukovi, svjezina jutra, fotoni dalekog kometa uhvaceni okom; su zaista ono sto najduze ostaje uugodnom sjecanju.
Zbog tehnickih nemogucnosti umjesto najuspjelijihcrteza koji su trebali biti pristavljeni, uz vecinu kometa postavljene su fotografije snimljeneamaterskim instrumentima.
Zelio bih da ova skracena kronologija o posmatranim kometama bude skromni prilog Srpskoj amaterskoj astronomiji jer slican zbornik nikada ranije nije bio objavljen kod nas.
Posmatranje kometa iz Hercegovine