Dipl. ing. Drago I. Dragović dragovic@net.yu

Kalendar kroz istoriju Molim te objasni mi Popust

Svemirska letilica "Cassini", koju je lansirala NASA, snimila je svojim "Imaging Science Subsystemom" (ISS) nešto do danas neviđeno na drugim planetama – zastrašujući ciklon na Saturnovom Južnom polu, sa dobro razvijenim "okom", okružen gustim, tmastim oblacima. 

Kliknite na sliku
	"Kasini" svojom moćnom kamerom hrabro zuri u smrtonosni vrtlog na Južnom polu. Ovakav fenomen do sada nikada nije snimljen igde sem na Zemlji. Veća slika je ovde.

Ovaj "ciklon" se na snimcima vidi kao tamna oblast smeštena u debelom prstenu svetlih oblaka. Širok je oko 8.000 km, što je oko dve trećine veličine Zemlje.

Međutim, Andrew Ingersoll, član "Kasinijevog" imaging tima sa Kalifornijskog tehnološkog instituta u Pasadeni, kaže: "Mada liči na ciklon, ipak se ne ponaša tako. Pokušavamo da se usredsredimo na njegovo oko i da da odgonetnemo zašto se vrtlog stvorio baš tu."

Na filmu koji je "Kasinijeva" kamera snimala čitava 3 sata otkriveno je da vetar na Južnom polu duva u pravcu kazaljke na satu i to brzinom od 560 km na sat. Kamera je takođe zabeležila senke oblaka koji u obliku prstena okružuju pol, kao i dve spiralne ruke oblaka koje se šire od središnjeg prstena. Taj prsten, koji se prostire od 30 do 100 km iznad središta oluje, nalazi se na dva do pet puta većoj visini od sličnih uraganskih oblaka na Zemlji.

Unutrašnji zid oka je prepoznatljiva pojava kod svih velikih ciklona na Zemlji. Stvara se kada se vlažni vazduh sa površine okeana vertikalno digne u vis, oslobađajući snažne pljuskove oko jednog unutrašnjeg levka silaznih struja vazduha, koji predstavlja samo oko oluje. Mada nam mehanizmi koji dovode do dotične oluje na Saturnu nisu poznati, ipak nam tamno "oko", oblaci njegovog zida i spiralne tvorevine nagoveštavaju da je ipak u pitanju ciklonski sistem. 

Kliknite na sliku
	Ove slike Saturnovog Južnog pola su načinjene različitim instrumentima na "Kasiniju". Četiri monofromne slike načinjene su ISS podsistemom; plava i crvena fotka su dobijene vizuelnim i infracrvenim mapping spektrometrom. Slike su složene prema talasnim dužinama u nanometrima: (prvi red) 460 nm, 752 nm, 728 nm; (drugi red) 890 nm, 2,800 nm, 5,000 nm. Veću sliku pogledati ovde.

Upadljivi oblaci unutrašnjih zidova oka nikada do sada nisu uočena ni na jednoj planeti sem na Zemlji. Čak ni Jupiterova Velika crvena pega, daleko veća od Saturnove polarne oluje, ne posenuje ni oko ni unutrašnje zidove, i relativno je mirna u centru.

Gigantska Saturnova oluja je očevidno mnogo drugačija od zemaljskih ciklona i harikena i zbog toga što stoji fiksirana na polu, dok su takve pojave na našoj planeti vrlo pokretne. Takođe, svi znamo da je Saturn gasovita planeta, te je nemoguće da se ciklon formira iznad tolog okeana na dnu.

Na "Kasinijevom" snimku oko na talasnoj dužini absorbcije gasovitog metana izgleda tamno, i vidljivi su samo najviši oblaci.

"Čisto nebo iznad oka omogućava nam da vidimo otprilike duplo dublje nego što je to inače moguće na Saturnu," uzjavio je Kevin H. Bains, vođa "Kasinijevog" tima za mapiranje uz pomoć vizuelnog i infracrvenog spektrometra iz JPL, iz Pasadene. "To nam je pružo mogućnost da pomoću različitih talasnih dužina zavirimo u do sada najveću dubinu Saturnove atmosfere, i da sa iznenađenjem otkrijemo misterijozne tamne oblake na dnu oka!"

Kliknite na sliku
	Na osnovu prikazanih podataka, vidi se područje gde topla atmosferska strujanja poniru u dubine oka. Temperaturni podaci su dobijeni preklapanjem snimka infracrvenog spektrometra na sondi i slike dobijene širokougaonom kamerom. Veću sliku videti ovde.

Na ranijim snimcima koje su astronomi napravili pomoću Kekovog teleskopa na Mauna Kei, na Havajima, jasno je uočeno da je region na Južnom polu topao. "Kasinijev" spektrometar velike rezolucije je potvrdio ovo. Na temperaturnoj mapi je uočeno da je taj region za oko 4° F topliji od okolnih oblaka.

"Iznad Južnog pola, vetar opada sa porastom visine i atmosfera ponire, kompimuje se i zagreva," uči nas Richard Achterberg, član "Kasinijevog" spektrometarskog tima u NASA–inom Godardovom centru u Greenbeltu.

Posmatranja Južnog pola, koja će trajati makar još nekoliko godina, pomoći će naučnicima da razumeju ulogu sezonskih promena u dramatičnim meteorološkim promenama na polovima Saturna.

Inače, misija "Cassini–Huygens" predstavlja zapravo zajednički projekat NASA–e i Evropske (ESA) i Italijanske vasionske agencije (ASI). Italijani su "Kasiniju" dali glavnu komunikacionu antenu i revolucionarni model multifunkcionalnog radara, dok je ESA sastavila lender "Hajgens".

Iako je to bila četvrta letilica koja je posetila Saturn, bila je prva koja je i kružila oko ove planete! Planirano je da troškovi ove misije budu fenomenalnih 3.260.000.000 dolara, od čega će Ameri dali oko 79%. To je čak 5 puta više od $650 miliona koliko će da košta 15–godišnja misija ka Plutonu, "New Horizons".

(21.11.2006.)

vrh

AMIndex

Saturn

O Satrunu pogledajte stranice misije Kasini Hajgens

FANTASTIČAN SATURNOV SVET
Diona i Tetis
Rea
Epimetheus
Enceladus
Diona i Tetis (ii)
Oko Mimasa
Diona, Saturn i prstenovi
Iapetus

HUYGHENSOV TITAN I VRLI NOVI SVIJETOVI (24.03.2005.)

NAJVEĆA SVJETLOSNA OLUJA NA SATURNU