Hipoteze o nastanku i razvoju univerzuma                                          Milan Milosevic

ZAKLJUCAK

Zivimo u cudesnom svetu. Nastojimo da proniknemo u smisao onog sto vidimo oko sebe i postavljamo seb pitanje: kakva je priroda Vasione? Kakvo je nase mesto u njoj, odakle ona potice i odakle mi poticemo? Zasto je ona upravo onakva kakva jeste?

Da bi smo dosli do odgovora na ova piranja gradimo “slike sveta”. Bas kao sto je beskrajni niz kornjaca koje nose ravnu Zemlju takva jedna slika, isto vazi i za teoriju o Velikom Prasku. U oba slucaja u pitanju su teorije o Vasione, bez obzira na to sto je ova druga yasnovana na matematici. I jednoj i drugoj teoriji nedostaje potpora proistekla iz posmatranja: niko jos nije video dzinovsku kornjacu sa Zemljom na ledjima, ali isto tako niko nije video ni Veliki Prasak.

Mozda neko pomisli da smo stigli do kraja ove price. Da li ova prica uopste moze da ima kraj? Iako deluje da je sve receno ovo je u stvari samo pocetak, pocetak nasih daljih istrazivanja Univerzuma. Ostaje jos mnogo pitanja bez odgovora: zasto Vasiona uopste postoji? Cemu sluzi? Mozda nauka nece moci da pronadje odgovore na ova pitanja. Danas smatramo da nam dalji napredak kosmologije moze pruziti odgovore na ova pitanja. Sto bolje znamo kako Vasiona dejstvuje, utoliko cemo se lakse suociti sa pitanjem zasto ona postoji. da li ju je neko stvorio ili se slucajno desila sama od sebe, da li ima ikakvu svrhu. Ljudi su veoma davno poceli da tragaju za “teorijom svega”. Neki naucnici danas smatraju da ce teorija svega, ako jednog dana bude otkrivena, imati osnovna nacela i implikacije tako jednostavna da ce svako moci da ih razume. Kad budemo svi razumeli prirodu nase Vasione, moci cemo, valjda, svi da se ukljucimo u tumacenje razloga njenog postojanja. A ako bismo i to saznali “onda ce to biti vrhunski trijumf ljudskog razuma ‘ jer tada cemo pronici u sam um Boga”, kako kaze Stiven Hoking.

Bez obzira na sva nasa znanja i istrazivanja mi nikada sa sigurnoscu ne mozemo da tvrdimo da smo dosli do kraja. Uvek postoje neka nova pitanja neki novi problemi i dileme. Koliko god da nasa naucna dostignuca napreduju uvek se javlja necto novo, do tada nepoznato. Resenje svih ovih nasih problema pokazace vreme, ma sta ono bilo. Nekada ce ono sto nama delije neshvatljivo i nezamislivo biti sasvim normalno i uobicajeno. U svakom raazdoblju istorije covecanstva ljudi su imali neki svoj pogled na svet koji ih je okruzivao. Tako i mi danas, mi svet oko sebe opisujemo na nas nacin. Njegov nastanak opisujemo jednim modelom koji nazivamo “Veliki Prasak” a da li su nasa tumacenja tacna ili ne najverovatnije nikada necemo biti u mogucnosti da saznamo.