Zvezde
|
- zvezde
- Promenljive
 
Promenljive zvezde su one koje, vise ili
manje pravilno, menjaju svoj sjaj tokom vremena. Prvi su ih uocili arapski astronomi u
ranom srednjem veku. Naime, primetili su da jedna sjajna zvezda u sazvezdju Persej menja
svoj sjaj periodicno u razmaku od oko tri dana, pa su je nazvali Algol (vrazja zvezda). 1596. godine saradnik poznatog
astronoma posmatraca Tiho Brahea, Fabricius, otkrio je promenljivu zvezdu u sazvezdju Kita
i nazvao je Mira
(cudesna zvezda) zbog njene neobicne osobine da se ponekad ne vidi na nebu. Kasnje,
kada je teleskop usao u upotrebu, utvrdjeno je da ova zvezda zapravo menja sjaj i golim
okom se moze videti samo kada je u maksimumu svog sjaja dok se u minimumu moze vidi samo
teleskopom.
Kako je vrme prolazilo otkrivano
je sve vise promenljivih zvezda, neke golim okom, a mnogo vise teleskopima, odredjivane su
zatim njihove krive sjaja i periodi tako da se mogla izvesti podela promenljvih zvezda u
nekoliko klasa. Danas je poznato vise desetina hiljada ovih zvezda, a stalno se otkrivaju
nove. Dele se na nekoliko osnvnih tipova:
- Pulsirajuce
- Pomracujuce
- Eruptivne
|
- Kataklizmicke
- Rotirajuce
- X-ray dvojne
|
Posmatranje promenljivih zvezda je zahvalno podrucje
rada za astronome amatere. Profesionalni astronomi ne mogu da prate sve promenljive zbog
njihovog ogromnog broja, tako da amateri tu mogu da daju znacajan doprinos astronomiji.
Uslov je da se posmatranja vrse sistematski i da budu dobro organizovana i dugotrana
vise meseci pa i godina. Osnovni zadatak je da se izvede kriva promene sjaja zvezde
u funkciji vremena, sto se dobija cestim posmatranjima i odredjivanjem sjaja promenljive
zvezde kako golim okom tako i instrumentom fotoelektricnim fotometrom.
Posto pocetnici (astronomi amateri) najcesce ne raspolazu
fotometrima i velikim teleskopima, njima se preporucuje posmatranje prostim okom.
Promenljivih zvezda koje su dovoljno sjajne za to ima oko dvadesetak, a neke koje se
preporucuju za pocetnike date su u tabelli.
- Zvezda
|
- Prividni sjaj
|
- Tip
|
- Spektralni
- tip
|
- Period
- u danima
|
- Primedbe
|
- mv max
|
- mv min
|
z Gem |
3,8 |
4,4 |
Cefeida |
F7-G3 |
10,15172 |
Period promenljiv |
hGem |
3,1 |
3,9 |
- |
M3 |
- |
Polupravilna i pomracujuca |
d Lib |
4,8 |
5,9 |
Eklipsna |
A1 |
2,32735 |
|
e Aur |
3,2 |
4,0 |
Eklipsna |
F0ep |
9833 |
|
z Aur |
5,0 |
5,6 |
Eklipsna |
B7+K4 |
972,176 |
|
a Her |
3,0 |
4,0 |
Nepravilna |
M5 |
- |
|
g Her |
4,2 |
6,0 |
Polupravilna |
M6 |
70 i 900 |
|
u Her |
4,6 |
5,2 |
Eklipsna |
B3+B5 |
2,05103 |
Podtip beta Lyrae |
g Cas |
1,6 |
3,0 |
Nepravilna |
B0e |
- |
|
r Cas |
4,1 |
6,2 |
Polupravilna |
Fep |
110 i 1100 |
|
b Lyr |
3,4 |
4,3 |
Eklipsna |
B8p |
12,9350 |
Period promenljiv |
R Lir |
4,0 |
5,0 |
Nepravilna |
M6 |
46? |
|
a Ori |
0,4 |
1,3 |
Nepravilna |
M2 |
2070 |
|
h Aqu |
3,5 |
4,6 |
Cefeida |
F6-G4 |
7,17664 |
|
b Peg |
2,1 |
3,0 |
Nepravilna |
M2e |
- |
|
r Per |
3,3 |
4,0 |
Nepravilna |
M4 |
33-55 i 1100 |
|
l Tau |
3,5 |
4,0 |
Eklipsna |
B3 |
3,95295 |
|
d Cep |
3,6 |
4,5 |
Cefeida |
F5-G2 |
5,36634 |
Period promenljiv |
b Per |
2,2 |
3,5 |
Eklipsna |
B8+G |
2,86733 |
Algol |
m Cep |
3,6 |
5,1 |
Nepravilna |
M2 |
90; 730; 4500 |
Herselova zvezda |
[1998]
vrh |