am@astronomija.co.yu

 

Nebeski događaji

Godišnje
Efemeride
Faze Meseca
Sumraci
 

 

 

Sadržaj AM

 

 

događaji
novembar
Siniša Lavrnja
vandergraaf@sympatico.ca

DOGODILO SE U NOVEMBRU

1. novembar 1977.

ČARLS KOVAL (CHARLES KOWAL) OTKRIVA KOMETU HIRON

Hiron je objekat spoljašnjeg dela Sunčevog sistema prečnika 180 km sa oznakama i asteroida (2060 CHIRON) i komete (95P/CHIRON).

Njegova orbita sa periodom od preko 50 godina ima perihel na razdaljini od od 8,4 astronomske jedinice od Sunca, a afel na 18,8 astronoskih jedninica.

Hiron prelazi putanju Saturna i pribliћava se Uranu pa je zbog toga i dinamički veoma nestabilan. Oečekuje se da će se u toku sledećih milion godina orbita Hirona radikalno promeniti. Ovo je prvi otkriveni objekat porodice “Kentarur”. Kentauri su veliki objekti smeštani u spoljašnjim područjima Sunčevog sistema.

Kada je Čarls Koval (1940 - ) otkrio Hiron 1977. godine, objekat se prikazao kao asteroid. Sa smanjenjem heliocentrične razdaljine i prolaskom kroz perihel Hiron je počeo da pokazuje karakteristike komete. Godine 1988. Hironov sjaj je počeo rapidno da raste ukazujući na formiranje neke vrste kome. U sledećh nekoliko godina razvio se i oblak prašine oko ovog objekta, a zatim i emisije cijanogenog gasa. Smatra se da je Hiron bio član "Edћvort-Kajperovog pojasa" odakle je pobegao ka unutrašnjosti Sunčevog sistema.
 

2. novembar 1885.

ROĐEN Harlou Šepli (HARLOW SHAPLEY 1885 - 1972)
H. Šepli

Američki astronom koji je prvi definisao prirodu galaksije Mlečni put. Takođe, prvi je i definisao gasovite regione naših prvih galakti;kih komšija – Magelanovih oblaka.

Rane godine proveo je radeći na opservatoriji Maunt Vilson (Mount Wilson) gde je prvi izmerio tačnu udaljenost globularnih jata. Globularna jata su skoncetrisana u blizini centralnog dela Mlečnog puta tako da su ova proučavanja omogućila Šepliju da identifikuje region u sazvežđu Strelca kao galaktički centar. Izračunata razdaljina je iznosila oko 50.000 s. g. što je za oko 60% više od udaljenosti koja se do tada vodila kao tačna i što je ukazalo da je galaksija mnogo veća nego što se do tada mislilo.

Između 1921. i 1951. Šepli rukovodi opservatorijom Harvard Koledћa i osniva opservatoriju Bojden u Juћnoj Africi.

1932. izdaje katalog galaksija preko 13-te magnitude u kojoj su se nalazile hiljade galaksija.

Šepli je jedan od prvih astronoma koji je uočio da galaksije nisu ravnomerno raspoređene po svemiru, već su aranћirane po grupama i jatima.

Šepli 1938. otkriva Fornax i Sculptor patuljaste galaksije.
 

3. novembra 1973.

POLETEO MARINER 10

O Marineru 10 >
 

8. novembar 1656.

ROĐEN EDMOND HALEJ (EDMOND HALLEY, 1656 - 1742)
E. Halej

Engleski naučnik, drugi "kraljevski astronom" poznat po kometi dugog perioda koja danas nosi njegovo ime, po posmatranju i katalogiziranju zvezda juћnog neba, po njegovom udelu u objavljivanju Njutnovog dela "Principia" i otkrivanju ravnomernog kretanja zvezda.

Izvan astronomije Halejevi pronalasci su jednako impresivni. Začetnik je geofizike, izradio je mape varijacija u Zemljinom magnetnom polju i pronašao je magnetni karakter "aurore borealis". Pokazao je da se atmosferski pritisak smanjuje sa nadmorskom visinom, i proučavao je monsune i vetrove.

1673. Halley odlazi na Univerzitet Oksford gde je publikovao svoja najranija posmatranja, uključujući i posmatranje lunarne okultacije Marsa 1676. U to vreme postaje i asistent Dћona Flemstida, prvog "kraljevskog astronoma " na posmatranjima pozicija zvezda iz Grinčke opservatorije.

Halej nikada nije formalno završio studije u Oksfordu, umesto čega odlazi novembra 1767. na put ka ostrvu Sv. Helena u juћnom Atlantiku gde izrađuje mapu zvezda juћnog neba. Uprkos lošem vremenu, Halej na osnovu svojih posmatranja izrađuje katalog 341 zvezde juћnog neba, posmatra tranzit Merkura i vrši meteorološka i hidrografska proučavanja.

Po povratku u Englesku Halej objavljuje katalog juћnih zvezda "Catalogus Stellarum Australum”.

1860. Halej finansira objavljivanje Njutnovog kapitelnog dela "Principia" pa čak i vrši korekturu knjigu. Od 1686. pa do 1693. Halej je editor poznate publikacije "Philosophical Transactions" koju izdaje Kraljevsko društvo (Royal Society).

Početkom 1690-tih godina počinje matematičko izračunavanje kometinih orbita, obraćajući posebnu paћnju na sjajne komete koje su se pojavile 1531, 1607. i 1682.

Halej dolazi do zaključka da su ove tri komete kao i slični objekti koji su se pojavili 1305, 1380. i 1456. u stvari samo drugačiji prikaz iste komete, koja ima period od 76 godina.

Halej je izračunao i predvideo povratak komete 1785. ali nije doћiveo da vidi ostvarivanje svojih proračuna i pojavljivanje komete te godine. Kada se kometa zaista pojavila na Boћić te godine, Halej postaje besmrtan.

Kometa 1P/Halley od tada postaje najproučavanija od svih kometa.

Nakon još nekih naučnih putovanja između 1689. pa do 1701. Halej postaje profesor geometrije na Univerzitetu u Oksfordu, gde nastavlja svoj astronomski rad.

Tokom 1710. zapaћa da je pozicija nekih zvezda različita od one u Ptolemejevom katalogu, i tada otkriva "pravilno kretanje" kod tri zvezde, Sirius, Procyon, i Arctus.

1720. izdaje brošuru u kojoj zagovara ono što je sada poznato kao Olbersov paradoks tvrdeći da je svemir beskonačan.

Te iste godine Halej nasleđuje Flemstida kao kraljevskog astronoma i na tom poloћaju će se zadrћati sledećih 21 godinu.

Za to vreme modernizuje Griničku opservatoriju.
 

9. novembra 1934

R
OĐEN KARL SEGAN

O Seganu >
 

12. novembar 1980.


LETELICA VOJAD
ŽER 1 PROLEĆE PORED SATURNA

Vojadžaer 1 je proleteo pored Saturna na udaljenosti od 124 200 km. Letelica je poslala na Zemlju snimke visoke rezolucije planete i njenih satelita Titana, Ree, Dione i Mimasa. Otkrivena je i komplikovana priroda Saturnovih prstena, a poslati su i podaci o Saturnovom magnetnom polju, pojasu radijacije i drugim fenomenima.

Više o Vojažerima >
 

11. novembar 1572.

NOVA STELA

11. novembra 1572. godine Tiho Brahe je uočio veoma sjajnu zvezdu u Kasiopeji. Bila je to sasvim nova zvezda, do tada neviđena na nebu pa ju je Tiho tako i nazvao na latinskom NOVA STELA, tj. nova zvezda. Zapravo, danas znamo da je to bila supernova. Tiho je posmatrajući ovu zvezdu došao do vrlo vaћnog saznanja da se ona nalazi iza Mesečeve sfere, što se suprotstavljalo tada vežećem učenju Aristotela, odnosno njegovih sledbenika, po kome je čitav prostor iza Meseca je nepromenljiv. Naravno, pojava jedne nove zvezde ipak nije mogla odmah da obori kosmološki sistem jednog Aristotela. Čak ni Tiho nije u ovoj pojavi video opasnost za važeće učenje, a pojavu je opisao kao posebnu Božju kreaciju.
 

13. novembar 1971.

LETELICA MARINER 9 U ORBITI OKO MARSA

Mariner 9 je prva letelica koja je postavljena u orbitu oko druge planete.

 

14. novembra, 1969

LANSIRAN POLO 12.

Time je započeta druga misija sletanja na Mesec sa ljudskom posadom.
 

15. novembar 1738.

ROĐEN VILIJAM HERŠEL (WILLIAM HERSCHEL 1738 - 1822)
 
V. Heršel

Engleski astronom i muzičar rođen u Nemačkoj. Počinje da se bavi astronomijom 1770. izrađujući svoje sopstvene teleskope i ogledala. Postao je slavan 1781. kada otkriva planetu Uran. Tokom 1787. otkriva dva Uranova satelita a 1789. otkriva i dva satelita Saturna.

Posmatrao je i katalogizirao mnoge dvostruke zvezde, magline i zvezdana jata. Heršel je zapazio da je Mlečni put ravan disk zvezda do čega je došao nakon brojanja vidljivih zvezda u različitim pravcima.

Wilijam Heršel je rođen u Hanoveru, i tokom detinjstva je školovan kao muzičar. U Englesku odlazi u potrazi za srećom kao muzičar 1757. i 1766. postaje poznat orguljaš orkestra Oktagon.

1772. dovodi svoju sestru Karolin iz Nemačke da bi i ona izgradila u Engleskoj svoju muzičku karijeru.

Do 1771. Wilijam Fredrik, kako je sebe nazvao, je načinio solidnu karijeru muzičara što mu je donelo i pristojne novčane prihode. Tokom 1773. njegovo interesovanje za astronomiju postaje sve veće i on započinje izradu teleskopa reflektora, kojim iz svoje kuće osmatra nebo.

Ubrzo se pokazuje kao vrsni optičar i njegovi teleskopi uskoro postaju najbolji koji se u to vreme mogu kupiti u Londonu.

Heršel postiћe međunarodnu slavu kada 1781. otkriva "kometu" za koju se ispostavlja da je prva nova planeta u Sunčevom sistemu, otkrivena u ljudskoj istoriji i nazvana Uran.

Heršelovo otkriće Urana je bila čista slučajnost dok je svojim teleskopom od šest inča sistematski posmatrao nebo u potrazi za zvezdanim jatima, maglinama i binarnim zvezdama i pokušavao da razume njihovo postojanje na nebu.

Do 1780. ova tehnika mu je pomogla da zaključi da je Mlečni put ravan disk.

Otkriće Urana iz temelja menja Heršelovu karijeru. Popularnost koju je stekao tim otkrićem dovodi do toga da postaje član Kraljevskog društva (Royal Society) sa novčanim prihodima i kraljevskim starateljstvom. Zbog svega ovoga potpuno se predaje astronomiji i zapostavlja muziku. Potraћnja za njegovim teleskopima se takođe vrtoglavo penje, tako da Heršhel zapošljava radnike koji izrađuju tubuse za njegove teleskope, dok je sam i dalje izrađivao optiku. Njegovi teleskopi se prodaju po ceni od tadašnjih 105 funti za 6 inčni reflektor pa do 3150 funti za veće instrumente namenjene većinom evropskim kraljevskim porodicama.

Heršhelovo plodno razdoblje u oblasti astronomije je bilo tokom 1780-tih godina. Izrada Mesijeovog Kataloga (1784) je bila u toku i preko 2.000 objekata dubokog neba je već bilo poznato.

Heršhel je bio prvi naučnik koji je uočio da svemir nije nepromenljiv, već aktivan, i tada je već bilo jasno da se zvezdana jata formiraju usled gravitacije, da se zvezde dezintegrišu u magline od čega se zatim ponovo stvore nove zvezde. Heršhel uočava da svetlost koja se skuplja u ogledalima njegovih 18" i 48" teleskopa, putuje tako dugo kroz svemir da onaj koji posmatra tu svetlost zapravo gleda u prošlost.

Tokom 1785. Herschel objavljuje tekstove o optičkim tehnologijama i prvodi ostatak ћivota u usavršavanju ovih tehnologija.
 

20. novembar 1889.

ROĐEN EDVIN HABL (EDWIN HUBBLE 1889 - 1953)
 
E. Habl

Američki astronom koji je dokazao da su spiralne "magline" u stvari galaksije koje se nalaze mnogo dalje od Mlečnog puta, postavlja shemu klasifikacija galaksija, i njihov "daljina-brzina" odnos koji omogućava po prvi put uočavanje veličine svemira. Hablov doprinos je zaista neizmeran. Mnogi tvrde da ono što je Kopernik uradio za Sunčev sistem, a Heršhel za galaksije, Habl je uradio za svemir.

U toku tri godine (1914 - 1917) Habl radi kao asistent na opservatoriji Jerks (Yerkes) i nakon dve godine provedene u vojsci, Hubl se priključuje timu astronoma Mount Wilson opservatorije, gde ostaje do kraja svoje karijere. Uključen je u konstrukciju 200" Hejlovog (Hale) teleskopa na Palomar opservatoriji, koji je kasnije koristio u svojim istraћivanjima od 1948. do 1953.

Većinom svoje karijere Habl je koristio teleskope opservatorije na Maunt Vilsonu od 60" i 100" za proučavanje udaljenosti i prirode promenljivih zvezda Cefeida u Andromedinoj galaksiji (M31), zatim u M33 i NGC 6822.

Od 1925. pa do 1919. Habl objavljuje tri publikacije u kojima tvrdi da su ove magline u stvari galaksije koje se nalaze na udaljenostima mnogo većim od bilo kojeg objekta u Mlečnom putu.

1932. otkriva prvo zvezdano jata izvan Mlečnog puta, u M31 galaksiji.

Koristeći ranije radove Vesta Slajfera (Vesto Slipher), Habl meri spektralni crveni pomak 46 galaksija, povezujući njihove pomake sa odstupanjem ovih galaksija i koristeći rezultate za nalaћenje brzina kojim se ovi objekti udaljuju. Upoređujući ove brzine sa udaljenjošću galaksija, 1919. objavljuje ono što se sada zove Hablov zakon: što se galaksija nalazi na većoj udaljenosti, brћe i odstupa.

Kada se ove dve veličine, brzina i udaljenost postave jedna naspram druge, rezultat je skoro perfektna linearna mera, gde je kosina Hablova konstanta, a njen recipročna vrednost Hablovo vreme, što je starost svemira od Velikog praska.

Ova otkrića pruћaju snaћne dokaze da pravi svemir odgovara vrsti širećeg svemira koje su teoretski predvideli Albert Ajnštajn i Vilem de Siter.

Od 1929. pa do 1936. Habl objavljuje seriju naučnih radova koji dokazuju da za brzinu odstupanja do 40.000 km/sek, odnos brzina-udaljenost vaћi kao istinitost.

Habl i njegov pomoćnik Milton Hamason takođe pronalaze 1925. sistematsku shemu klasificiranja galaksija (Hableova klasifikacija), obeleћavajući ove objekte kao eliptične, normalne spiralne ili prugaste spiralne i dalje ih klasificirajući u podvrste.

Habl je verovao da ova shema ukazuje da se evolucija galaksija kretala od eliptičnih ka spiralnim galaksijama, što je danas dokazano kao netačno.

Habl tokom 1930-tih i 1940-tih proučava rasprostranjenost galaksija u svemiru. Njegovo brojanje galaksija je pokazalo da su one retke u zoni ravni diska Mlečnog puta, gde ih u stvari zaklanja gas i pašina samog Mlečnog puta.

Od 1935. do 1943. Habl proučava spiralne ruke Mlečnog puta i pruћa prve snaћne dokaze da one prate rotaciju cele galaksije. Habl je takođe prvi koji je podelio sjajne difuzne magline na emisione i reflektujuće, pruћajući astrofizičko objašnjenje njihovog različitog spektra.

Tri decenije nakon njegove smrti, prvi svemirski telekop nazivan je njemu u čast Hubble Space Teleskop.
 

26. novembar 1885.

NAČINJENA PRVA FOTOGRAFIJA METEORA
 
28. novembra 1964.

LANSIRAN MARINER 4

O Marineru 4 >

 

(novembar 2003.)

vrh