am@astronomija.co.yu

 

Nebeski događaji

Ovog meseca
Događaji
Planete
Duboki svemir
Promenljive
Mala tela

Strana Marsa
Dogodilo se
Faze Meseca
Šta da gledam
 

Godišnje
Efemeride
Faze Meseca
Sumraci
 

 

 

Sadržaj AM

 

 

nebo
oktobar 2003.
Siniša Lavrnja
vandergraaf@sympatico.ca
 

DUBOKI SVEMIR

|  2

PEGAZ

Ako je asterizma "letnji trougao" o kome je bilo reči u prošlim mesecnicima, obeležje letnjeg neba, za asterizmu "Veliki Pegazov četvorougao" bi se moglo reći da je obeležje jesenjeg neba. "Veliki Pegazov četvorougao" je ogromna četvorougaona figura veličine 18 x 14 stepeni koja označava telo "konja".

Pegaz, detalj sa većeg crteža, 16k

Sazvežđe Pegaza s obzirom na veličinu je na prvi pogled nezanimljivo i ne pruža mnogo objekata za osmatranje. Dosta astronoma još uvek osmatra letnja sazvežđa Labuda i Lire i zatim se prebaci na sazveđe Kasiopeje i Perseja, totalno ignorišući na izgled prazno sazveđe Pegaza. Pegaz je legendarni "leteći konj" iz grčke mitologije (Erich von Daniken bi to naravno drugačije protumačio) i jedno je od najpoznatijih mitoloških bića, rođen iz krvi Meduze kojoj je Persej odrubio glavu. Tradicionalna povezanost Perseja i Pegaza nije podržana grčkom mitologijom i pre je novijeg datuma. U grčkim zapisima Pegaz je nazvan jednostavno "konj" ili "božanski konj" dok ga rimljani zovu "Equus Ales" (krilati konj) ili "Alatus". Drevni jevrejski pisci sažveđe identifikuju kao "Konj Nimroda" a identifikacija sa arhanđelom Gabrielom je takođe novijeg datuma.

Mit o Pegazu >

Bez razlike na sva ova imena, Pegaz se na nebu vidi okrenut na leđa sa telom (Veliki Pegazov četvorougao) koje oivičuju zvezde (Alpha, Beta, Gamma i Alpha sazvežđa Andromede). Prednje noge su označene zvezdama Eta i Iota Pegasi, a glava zvezdom Epsilon Pegasi. Krila nisu uopšte jasno markirana ali bi u svakom slučaju morala biti okrenuta ka "krugu" sazvežđa Ribe, nekih 10 stepeni ispod južnog dela "Velikog Pegazovog četvorougla".

Pegaz ipak ima interesantnih objekata vrednih pogleda pa da započnemo sa njima.

ALPHA PEGASI

Ime Markab ili Marchab od arapske reči za "sedlo", mada isti izraz označava i "brod". Zvezda je još poznata i pod imenima "Matn al Faras" (konjsko rame) i "Yed Alpheras" (konjska podlaktica).

Magnituda je 2,50, B9 ili A0 III spektra; pozicija R.A.23 02.3 DEC14 56.

Zvezda označava jugozapadni ugao "Velikog Pegazovog četvorougla". Alpha Pegazi se nalazi na udaljenosti od 110 svetlosnih godina i ima oko 95 puta jači sjaj od Sunca sa apsolutnom magnitudom od oko -0,1. Godišnje kretanje zvezde je 0,07" sa brzinom od 2,7k m/sek u prilasku. Zvezda se nalazi u veoma praznom delu neba koje nema bledih zvezda u pozadini. Interesantan objekat u blizini ove zvezde je galaksija NGC 7479 koja se nalazi na manje od 3 stepena južno od zvezde.

BETA PEGASI

Ime Scheat od arapskog Al Sa'id ili Sa'd "gornji deo noge". Bayer je identifikovao zvezdu kao "Seat Alpheras". Beta Pegazi je magnitude 2,50 varijabilna, M2 II ili III spektra i pozicije R.A. 23 01.4 DEC 27 49.

Zvezda se nalazi na severozapadnom uglu "Velikog Pegazovog četvorougla".

Scheat je nepravilna crvena varijabilna zvezda slična Betelgeuse u Orionu. Varira u magnitudi od 2,1 do 3,0 u nepravilnom periodu. Prividna uglovna veličina je oko 0,021" i ovo je prvi put izmereno sa "zračnim interferometrom" 100" teleskopom Mt. Wilson opservatorije. Ovo ukazuje da Scheat ima prečnik od oko 145 Sunca, a sa obzirom da zvezda varira u veličini, prečnik može biti i 160 Sučevih prečnika na kraju ciklusa. Sjajnost varira od 250 do 500 sjaja Sunca. Ako bi Beta Pegasi zamenila naše Sunce, zvezda bi skoro ispunila prostor do Zemljine orbite.

Udaljenost zvezde je 210 s.g. sa godišnjim kretanjem od 0,23" i brzinom od 7km/sek u udaljavanju.

GAMMA PEGASI

Ime Algenib najverovatnije od arapskog Al Janb u prevodu "Strana", mada se pominje i kao Al Janah "Krilo". Magnitude 2,84, B2 IV spektra pozicija R.A. 00 10.7 DEC 14 54. Zvezda se nalazi na jugoistočnom uglu "četvorougla". Gamma Pegasi je ogromna zvezda na distanci od 570 s.g. i sa aktuelnom sjajnošću od 1.900 Sunca. Apsolutna magnituda je -3,4 i godišnje kretanje je oko 0,01" sa brzinom od oko 3 km/sek u udaljavnju.

Ovo je jedna od Beta Canis Majoris varijabilnih zvezda sa neuobičajeno kratkim periodom od 0,1517495 dana, ili 3 sata i 38 minuta. Kao i sve ostale varijabilne zvezde ovog tipa varijacija u sjajnosti je veoma mala i iznosi tek nekoliko stotinki magnitude. Interesantna eklipsna varijabilna zvezda U Pegasi se nalazi manje od 4 stepena zapadno od Gamma-e i kasnije će biti reči o ovoj zvezdi.

EPSILON PEGASI

Ime Enif od arapskog Al Anf "Nos", mada se spominje u nekim starim arapskim mapama i kao Fum Al Faras "Konjska usta". Magnituda 2,1, K2 Ib spektra, pozicija R.A. 21 41,7 DEC 09 39. Zvezda je na udaljenosti od 780 s.g. i sa aktuelnom sjajnošću od oko 5.800 Sunca i apsolutnom magnitudom od -4,6. Godišnje kretanje joj je 0,025" sa brzinom od 3,5 km/sek. Fino zvezdano jato M 15 o kome će biti reči kasnije se nalazi 4 stepena severozapadno od Epsilon zvezde.

Dve blede zvezde koje se vide u vidnom polju nisu pravi fizički pratioci Enifa.

ZETA PEGASI

Ime Homam od arapskog Sa'd al Humam "Herojeva srećna zvezda", a spominje se i kao Al Hammam "Šaputajući". Kinezi su iz još uvek nepoznatog razloga povezivali ovu zvezdu sa gromom. Zeta Pegasi je magnitude 3,46, B8 V spektra, pozicija R.A. 22 39.0 DEC 10 34. Udaljenost 210 s.g.

Homam ima pratioca 11-te magnitude na udaljenosti od 62" ali izgleda da nema prave veze između ove dve zvezde jer se distanca među njima polako povećava kretanjem same Zeta Pegasi koje godišnje iznosi 0,08".

ETA PEGASI

Ime Matar od arapskog Al Sa'd al Matar "Srećna kiša". Magnituda 2,96, G8 II + F ? spektra. Pozicija R.A. 22 40.7 DEC 29 58. Eta Pegasi je udaljena 360 s.g. apsolutne magnitude -2,2.

Eta Pegasi ima vidljivog pratioca na udaljenosti od 91". Pratilac je i sam par veoma bliskih zvezda na udaljenosti od 0,2" koji najverovatnije nisu fizički par jer od otkrivanja 1889. pa do danas nije uočena razlika u razdaljini.

KAPPA PEGASI

Magnitude 4,27, F5 IV spektra. Pozicija R.A. 21 42.4 DEC. 25 25

Kappa Pegasi ima pratioca 11-te magnitude na udaljenosti od oko 14" i mada je pomeranje zapaženo izgleda da su dve zvezde samo optički par. Sama Kappa je veoma bliska binarna zvezda rapidnog kretanja.

U PEGASI

Pozicija R.A. 23 55.4 DEC. 15 40. dF3 + dF3 spektra.

Ovo je jedan od najpoznatijih patuljastih eklipsnih binarnih sistema. Lako se nalazi na manje od 4 stepena zapadno od Gamma Pegasi. Period zvezde je za nekoliko sekundi kraći od 9 sati. Za vreme svake revolucije vide se dve eklipse od kojih je prva za samo 0,1 magnitudu bleđa od druge. Vizuelni raspon je od 9,2 do 9,9 mag. dok se na fotografiji vidi raspon od 9,7 do 10,3mag.

U Pegasi sistem sadrzi dve patuljaste zvezde dF3 spektralnog tipa skoro iste mase i veličine. Orbitalni period zvezda se polako povećava.

M 15

M 15

(NGC 7078) Pozicija R.A. 21 27.6 DEC. 11 57

Divno zvezdano jato otkriveno 1764. dok je trajala potraga za de Cheseaux kometom vidljivom te godine. Jato je ušlo u Mesijeov katalog 1764. i ubraja se u jedno od najlepših objekata severnog neba. Veoma lako se nalazi na oko 4 stepena severozapadno od Epsilon Pegasi zvezde. Jato ima magnitudu od 6,5 i može se videti dvogledom.

Mesije je bio uveren da se radi o maglini i tek je W. Hercshel otkrio pravu prirodu objekta.

M 15 je jedno od bogatijih i kompaktnijih zvezdanih jata poznato po intenzivnoj sjajnosti centralnog jezgra u kome se nalazi ogroman broj zvezda. M 15 ima ukupnu prividnu veličinu od 12 '. Fotografski, totalna integralna magnituda je izmerena na 7.3 što M 15 stavlja na 12 mesto po sjajnosti od svih poznatih zvezdanih jata.

Veliki broj varijabilnih zvezda se nalazi u M15. Čak 112 od ovih zvezda je pronađeno u jatu, i većina ovih varijabilnih zvezda pripada klasi RR Lyrae sa kratkim periodom varijabilnosti i sve su blizu 16-te magnitude. Jedna od varijabilnih zvezda je i Cepheid sa periodom od 17,1 dana.

Još jedan neuobičajen objekat je pronađen u jatu, mala planetarna maglina u severoistočnom delu jata pod imenom K 648. Ova maglina je 13,8 magnitude i oko 1" u prečniku. Merenja su pokazala da se ona zaista i nalazi u jatu.

M 15 je pre dvadeset godina identifikovan kao izvor X-zraka što dovodi do zaključka o postojanju jednog ili vise ostataka supernove ili crne rupe.

Udaljenost M 15 varira od 42.000 do 32.000 s.g. i apsolutna sjajnost jata je oko 200.000 Sunca. Prečnik jata je oko 130 s.g. i najsjajniji članovi jata su crveni džinovi apsolutne magnitude -2.

NGC 7331

Spiralna galaksija na poziciji R.A.22 34.8 DEC. 34 10

Nalazi se na malo više od 4 stepena severno i malo zapadnije od zvezde Eta Pegasi. NGC 7331 je galaksija čije se fotografije često uzimaju za primer kako bi naša galaksija Mlečni put izgledala gledana iz međugalaktičkog prostora. Ovo je veoma nagnuta spiralna galaksija tipa Sb koja se u srednjim teleskopima prikazuje kao ovalna masa 10' x 2.5' sa totalnom magnitudom od oko 10.

Mnogi sjajni regioni u obliku maglina obeležavaju ivicu ali to nije vidljivo amaterskim već samo velikim teleskopima. Udaljena je skoro 50 miliona s.g.

"STEPHAN'S QUINTET"

Samo pola stepena jugozapadno od NGC 7331 nalazi se mala zbijena grupa udaljenih galaksija zvanih "Stephan's Quintet" (Stefanova petorka), koja sadrži sledeće galaksije: NGC 7317, NGC 7318A, NGC 7318B, NGC 7319 i NGC 7320.

Još o Pegazu >
 
 
Pogledajte i druge mesečne članke

Mesečni događaji - nebeski događaji ovog meseca
Planete - kretanje planeta ovog meseca
Duboki svemir II- o nekim zanimljivim objektima dubokog neba
Promenljive - nekoliko važnih promenljivih zvezda
Mala tela - komete, asteroidi, meteori

Strana Marsa - odradite koja strana Marsa se sada vidi
Dogodilo se - neki događaji iz prošlosti koji su obeležili ovaj mesec
Faze Meseca - faze Meseca, sličice i datumi
Šta da gledam - nebo ovog meseca

Slika meseca

(avgust 2003.)

vrh