Pomracenje nekog nebeskog tela u vasioni nije retka pojava,
    ali pomracenje ove nase zvezde je po necemu ipak izuzetno. Ono, normalno, nastaje kada
    Mesec, putujuci svojom stazom, zakloni Sunce, te nacini senku na Zemlji. Ali pazite sad,
    precnik Meseca je oko 400 puta manji od precnika Sunca, a, nekim divnim cudom, za
    otprilike isto toliko puta je i Mesec blizi Zemlji nego Suncu. Zbog toga se prividni
    precnici i Sunca i Meseca gotovo podudaraju po velicini i Mesec moze potpuno da zakloni
    zvezdu, sto citavu pojavu cini izuzetnom. U stvari, ako ste citali nas prilog Mesec/prividni precnik, znate da prividni
    precnik Meseca, zavisno od njegove udaljenosti od Zemlje, varira izmedju 29' 22" i
    33' 31". Prividni precnik
    Sunca, opet zavisno od njegove udaljenosti od Zemlje, takodje se menja: od 31'
    31" do 32' 35". Ovo je uzrok razlicitim vrstama pomracenja Sunca. 
    
      totalno
      pomracenje 
        
        
     
    Citav spektakl tece ovako.
    Na zapadnom, desnom kraju Sunca Mesec dodirne Suncev disk i to je prvi,
    prividan, kontakt dva tela. Zatim se pojavi crno udubljenje. U tom
    momentu Mesec je zaklonio tek  delic
    nase zvezde, pa je to znaci delimicno pomracenje. Sve moze da se zavrsi
    vec i na tome, ali ako imamo srece Sunce ce nastaviti da se "jede" i Mesec ce
    sve veci deo njegovog diska da prekriva. Uporedo sa ovim svetlost se lagano smanjuje, a
    Sunce dobija izgled sve tanjeg srpa. Sve ovo traje oko jedan sat. Zatim, u jednom momentu
    Mesec dodirne drugu ivicu Suncevog diska (drugi kontakt), sasvim
    pokrije Sunce i izgled neba se 
    dramaticno menja. Pocelo je totalno pomracenje. Nastaje mrak, ne bas
    potpuni, ali dovoljan da se na nebu pojave najsjajnije zvezde i velike planete. Zivotinje
    su uznemirene, ptice se spremaju za pocinak. Temperatura opada za nekoliko stepeni. 
     Prizor je ocaravajuci. Ako ga posmatrate teleskopom (naravno ne
    direktno)  oko crnog Mesecevog kruga videcete kako se u mlazevima izdizu
    protuberance, purpurni, plameni jezici. I videcete lepezastu bledo srebrnu Suncevu koronu. 
    Astronome medjutim ne zanima
    estetska strana pomracenja. Za nih je totalno pomracenje dobra prilika da ispituju sastav
    i gradju gornjih slojeva Sunceve atmosfere, a i da nauce ponesto o atmosferi same Zemlje.  
     Ako je Meseccev prividni precnik maksimalan onda totalno
    pomracenje traje najvise 7 minuta i 31 sekundu. Ali ako je ovaj precnik po velicini jednak
    Suncevom totalno pomracenje ce trajati svega delic sekunde. Vec posle toga, nakon treceg
    kontakta (kada desna ivica Mesecevog diska dodirne rub Suncevog diska) iza desne
    ivice Meseca pojavice se bljestavi uzan srp Sunca. Tog
    trenutka iscezavaju protuberance, korona i zvezde. Srp lagano raste i za oko jedan sat,
    posle cetvrtog kontakta okoncava se i delimicno pomracenje. 
    Kako je Mesec manji od Sunca
    senka koja se stvara iza Meseca je konusnog oblika. Ona se suzava i njen precnik na Zemlji
    iznosi nekoliko stotina kilometara, zavisno od ugla pod kojim pada na nasu planetu. Oblik
    senke na Zemlji isto tako zavisi od ugla pod kojim ona pada i najcesce izgleda kao puna
    elipsa. 
      
    Zbog rotiranja nase planete
    i zbog kretanja Meseca senka se brzo pomice po tlu u smeru zapad-istok. Tako se stvara zona
    totaliteta, tj. pojas iz koga se postupno vidi potpuno pomracenje. Brzina
    kretanja senke po zemlji moze biti i preko 3000 kilometara na cas. 
    Totalno pomracenje u jednom
    odredjenom mestu, recimo u Kraljevu, je retka pojava i desava se otprilike jednom u 200
    godina.  
     Oko zone totaliteta nalzi se sirok pojas Mesecece
    polusenke (blizu 10000 km). U tom pojasu pomracenje je delimicno. 
    Delimicno pomracenje Sunca,
    s obzirom na veoma siroko polje polusenke (veoma u poredjenju sa senkom) traje mnogo duze
    no totalno pomracenje - cak i dva sata. Svako totalno pomracenje prati i delimicno,
    medjutim moze se desiti i samo delimicno pomracenje. To je slucaj kada Meseceva senka
    prodje izvan Zemlje, a polusenka padne na nju. 
    
      - prstenasto pomracenje
 
      
     
    Posebno zanimljiv dogadjaj
    nastaje kada je Mesecev prividni precnik manji od prividnog precnika Sunca pa tada dodje
    do pomracenja. U tom slucaju, ako se centri diskova Sunca i Meseca poklope, nastaje
    prstenasto pomracenje. Sredisnji deo Sunca je pomracen i taman, a vidljiv je samo rub
    Sunca. Oko crnog kruga nalazi se bljestavi, uzaren prsten. 
      
    Najduze prestenasto
    pomracenje traje 12 minuta i 24 sekundi. Jasno je, posto u ovom slucaju Mesec ima manji
    prividni precnik njemu treba vise vremena da prodje Sunce nego kada su diskovi oba tela
    jednaki.  |