AM Home

am@astronomija.co.yu

 

 

Sadrzaj AM

          

komentari

Da li je 2001KX76 zaista najveci?

Komentar na tekst: "Najveci asteroid"

Molim vas da ovu primedbu ne shvatite kao omalovazavanje, vec kao zaista dobronamernu konstruktivnu kritiku.

Clanak o asteroidu 2001KX76 privukao mi je paznju jos u septembru, ali tada nisam stigao da posaljem komentar. Sa pojavljivanjem ovog asteroida na listi "dogadjaji godine 2001" dobio sam povod da sada posaljem komentar. Po svim kriterijumima, precnik ovog asteroida nije odredjen niti izmeren, vec samo procenjen, na osnovu pretpostavki koje nisu ni malo sigurne, a i posmatracki materijal ovog asteroida jos uvek je nedovoljno obiman. Pre svega, Astrovirtel sam po sebi sluzi pre svega kao ispomoc pri pripremama za posmatranje, tj. za poboljsanje orbite da bi se objekat mogao naci na nebu. Pretraga starih snimaka je rizicna, pre svega zato sto se asteroid trazi na snimcima onih delova neba na kojima bi trebao da bude na osnovu orbite racunate sa novih, sigurnih snimaka, cime se zapravo kao ulazna informacija koristi resenje za orbitu koje treba dobiti na kraju. Naravno, ovo je moguce ako je orbita vec na pocetku bila relativno dobro odredjena, ali moze da odvede na pogresan trag ako su greske velike - ne postoji garancija da je objekat nadjen na starim snimcima zaista trazeni objekat, tj. 2001KX76. Poznati strucnjaci u oblasti nebeske mehanike (npr. Andrea Milani, David Tholen) smatraju orbitu, a samim tim i racunatu udaljenost za KX76 samo pribliznom, nedovoljnom za racunanje precnika. Uostalom, Astrovirtel je koriscen i za poboljsanje orbite drugih objekata (npr. Plutona, Harona i Varune, a parametri njihovih orbita nisu se promenili toliko da uticu na precnik.

Drugi parmetar za odredjivanje precnika, tzv. H parametar (sjaj na jedincnom rastojanju od Zemlje i Sunca sa faznim uglom nula) takodje je neprecizno odredjen, jer nedostaju dovoljno precizna i dovoljno brojna merenja prividnog sjaja. Tako neki izvori (npr. Jewitt) daju H=3.7, a npr. Edward Bowell daje H=3.54. Koja od ovih vrednosti je uzeta pri racunanju precnika? Cak i da je uzet manji sjaj, tj. H=3.54, tolike nesaglasnosti govore o maloj preciznosti odredjivanja H parametra, koja dakle ne moze da pruzi pouzdanu procenu precnika.

Konacno, najproblematicniji u svemu je albedo. On nikako, ali bas nikako, nije mogao biti izmeren. Uostalom, i autor clanka je priznao da je albedo samo "procenjen". Vrednost od 7% dobijna je poredjenjem albeda Varune sa albedom Meseca. Pre svega, poredjenjem albeda Varune sa albedom Meseca nista se ne moze znati o albedu 2001KX76. Trebalo je reci da albedo Varune, kao i albedo Meseca, iznosi 7%. Mesecev albedo se uzalud spominje - to je telo potpuno potpuno drugacije od KX 76, i po fizickim, i po hemijskim, i po astro-dinamickim osobinama. Sto se tice, Varune, u redu, ali mnogi kojperidi imaju albedo od 0.10-0.20, a vidjani su i objekti sa jos vecim vrednostima. Uostalom, Haron (koji je kasnije takodje spomenut) ima albedo od 38%. Sto se tice albeda od 4% i ledenog jezgra komete, verovatnoca da je KX 76 zaista jezgro komete je tako mala da ne vidim nikakav razlog za spominjanje ove mogucnosti, osim u nameri da se stvari jos vise "podgreju" i moguci precnik jos malo poveca.

Ipak, u celoj stvari je najvaznije to sto se procene (kako je i u clanku jasno receno), sve jedno da li manje ili vise precizne, uporedjuju sa podacima o precniku Ceresa, koji je veoma mnogo puta meren, kako radarski, tako i na osnovu posmatranja sa Hablovog teleskopa i drugih preciznih posmatranja.

Ovim sam samo zeleo da ukazem na jednu omasku u inace dobrom casopisu. Zelim vam sve najbolje u buducem radu.

Mihailo Cubrovic
cygnus@EUnet.yu

[januar 2002.]

vrh