Marino Tumpić tumpic@astronomija.co.yu

O asteroidu 2004 MN 4. pročitajte još ovde> i ovde>

Nakon što je za vrijeme prošlogodišnjih božićno-novogodišnjih praznika vijest o mogućem udaru asteroida 2004 MN4 u naš planet 13. aprila 2029. godine uzburkala javnost i podijelila znanstvenike, cijela je priča ubrzo zaboravljena, što se tih dana zapravo događalo, kakove su sadašnje informacije i što će se u petak, 13. aprila 2029. događati na našem nebu.

Astronomi Roy Tucker, David Tholen i Fabrizio Bernardi sa opservatorija «Kitt Peak» u Arizoni, 19. juna 2004. godine, otkrivaju novi asteroid koji dobiva oznaku «2004MN4».
Zbog softverskih i hardverskih problema sa opremom uspijevaju novootkriveni asteroid pratiti samo tijekom dviju noći i potom ga gube. Šest mjeseci kasnije, 18. decembra 2004. godine, astronom Gordon Gorradd sa opservatorija «Siding Spring» u Australiji, ponovo pronalazi «2004MN4».

Po uvrštenju elemenata njegove putanje u računalo vidljivo je da se radi o veoma interesantnom objektu, koji spada u tzv. «NEO» objekte (objekte koji sijeku Zemljinu putanju oko Sunca i potencijalno su opasni za Zemlju) te započinje utrka sa podacima i vremenom.

Na osnovu tada dobivenih podataka izračunata je vjerojatnost njegova kolizionog kursa sa Zemljom na veoma visoku vrijednost od 1:300! Promatranja u narednim noćima, povećavaju tu vjerojatnost najprije na 1:60, ubrzo potom na 1:43, naposljetku, u Božićnoj noći vjerojatnost udara raste na 1:37, što je primjerice daleko veća vjerojatnost od one da ćete ovaj tekst do kraja pročitati bez greške!

Asteroid tada dobiva «žutu» oznaku ugroze broj «4», na «Torino skali opasnosti», koju je izradio Richard P. Binzel sa «Massachusttes Institute of Technology» (MIT) i prezentirao ju na jednom astronomskom kongresu u Torinu 1999. godine, po kome je skala i dobila naziv. Nikada dosada, niti jedan asteroid nije imao status veći od «1»!

Trajektorija astrroida 2004 MN4 2029. godine

Noć uoči Božića, Donald Yeomans, maneger NASAina «Jet Propulsion Laboratory», na tiskovnoj konferenciji objavljuje kako je 2004 MN4 na veoma opasnoj putanji, te kako se radi o najozbiljnijoj prijetnji našem planetu otkada postoji sustav upozoravanja na opasnosti iz svemira! Dva dana kasnije, 27. decembra, astronomi u bazama podataka uspijevaju pronaći taj objekt na snimkama koje su još 15. marta 2004. godine napravili Jeff Larsen i Anna Descour sa «Spacewatch Observatory» u Tucsonu (USA).
Oboružani podacima o točnim položajima asteroida tijekom perioda od 288 dana, astronomi otklanjaju mogućnost njegova udara u Zemlju u XXI stoljeću.

Najpreciznija mjerenja i korekcija putanje ovog nebeskog tijela obavljena su 27, 29 i 30. januara 2005. godine, radioteleskopom «Arecibo» smještenim u Puerto Ricou i tada se njegova putanja odredila sa vrlo velikom sigurnošću! Asteroid «2004MN4» će u petak 13. aprila 2029. godine proći na udaljenosti od samo 36.350 km od Zemlje!

Zbog mogućih, a neukalkuliranih, utjecaja na njegovu putanju u narednih dva i pol desetljeća, ova se udaljenost može promijeniti za nekoliko tisuća kilometara, ali ni u kojem slučaju neće biti kolizije kako sa Zemljom tako ni sa Mjesecom!

Jedini koji bi mogli nastradati su neki od satelita u geostacionarnoj putanji, no tijekom vremena koje dolazi, asteroid će biti i dalje pomno praćen, te će se na osnovu tako dobivenih podataka, njegova putanja moći još preciznije izračunati.

Optička i radarska opažanja pretpostavljaju njegovu veličinu od oko 320 metara u promjeru, no ovdje se radi o čistoj opažačko-statističkoj vrijednosti, sačinjenoj prema mjerenjima Andrewa Rivkina i Richarda Binzela sa «MITa». Naime, astronomi veličinu ovakvih nebeskih tijela određuju prema njihovom albedu (odnos primljene naspram reflektirane svjetlosti od Sunca) u slučaju da je površina asteroida tamnija od pretpostavljene, njegova će veličina biti veća, i obrnuto.

U trenucima njegova najbližeg prolaska pokraj Zemlje, promatrači iz Evrope imati će jedinstvenu priliku promatrati ovaj asteroid golim okom! Na zvjezdanom noćnom nebu ovaj će objekat u svega nekoliko sati prijeći preko čitavog neba, dosežući najveći sjaj poput zvijezde 2,9 prividne magnitude, dakle tek nešto manjeg sjaja nego većina glavnih zvijezda u sazviježđu Velikog Medvjeda! Biti će to prizor vrijedan pamćenja i saznanja da je moglo biti i drugačije!

Danas u svijetu djeluje nekoliko vojnih i civilnih ustanova (NEAT, LINEAR, LEONOS, EONAS, SPACEQUARD..) sa robotiziranim zvjezdarnicama kojima je za cilj pravovremeno uočavanje opasnosti. Među tim institucijama postoje brojne nesuglasice, pa i manipuliranje podacima, koji imaju potencijalnu snagu društveno-gospodarskog kolapsa civilizacije!

Sudar naše planete i asteroida veličine nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara u promjeru, prouzročio bi na Zemlji katastrofe regionalnih do globalnih razmjera.
Ovisno o veličini i mjestu udara scenariji poput isparavanja čitavih mora, zagađenja atmosfere, proboja Zemljine kore, desetinama ili stotinama metara visoki destruktivni plimni valovi (tsunami), uništenje civilnih i vojnih instalacija, opći prekid komunikacija i raspad infrastrukture, devijacije magnetnog polja, promjena klime, nestanak biljnih i životinjskih vrsta samo su mali dio onoga što bi se na Zemlji dogodilo nakon udara!
Čak bi i samo saznanje o predstojećem, neizbježnom katastrofičnom udaru u cijelosti urušilo društveno-gospodarski i politički sustav kakav danas poznajemo.
Beznađe i bezakonje zavladali bi kontinentima.

Čovječanstvo danas, po prvi puta u svojoj povijesti ima i mogućnost otklanjanja takove prijetnje. Američka letjelica «Deep Impact», lansirana 12. siječnja 2005. godine presresti će nekoliko mjeseci kasnije (04. juna, na američki «Dan Nezavisnosti») kometu «9P/Templ1», i prema tijelu komete, specijalnom sondom nazvanom «Impactor», bojevo djelovati eksplozivnim punjenjem snage ekvivalentne detonaciji 4,5 tona klasičnog TNT eksploziva.

Ta će nam misija dati mnogobrojne odgovore kako se zaštiti od, moguće, buduće, stvarne prijetnje iz svemira.

Nadajmo se samo kako zbog svjetlosnog zagađenja nećemo prekasno otkriti malu svijetlu točkicu kako nam se približava na kolizionom kursu!

(17.02.2005.)

vrh