Jos pocetkom XVIII veka naucnici su smatrali da su pojave meteora
posledice velikih vulkanskih erupcija koje su izbacile kamenje na veliku visinu ili da
nastaju od kamenja izbacenog u atmosferu nakon udara groma.
Sveti kamen svih muslimana Caba (Kaaba) je deo jednog velikog
meteorita, a takodje se isto smatra i za kamen koji se nekada nalazio u jednom grckom
svetilistu - Artemidinom hramu u gradu Efesu (mala Azija).
Milijarde meteoroida dnevno udju u zemljinu atmosferu - i to su samo
oni koji se vide nocu golim okom.
Po jednom istrazivanju na povrsinu zemlje koju ogranicava kvadrat
stranice 90 kilometara u proseku padne jedan meteorit godisnje.
Meteor cetvrte prividne velicine moze teziti samo 0.02 grama i moze
imati precnik od samo dva milimetra; meteor nulte prividne velicine obicno tezi jedan gram
(sto je brojna vrednost prividne velicine nekog nebeskog tela manja, to telo je sjajnije).
Meteoroid
manji od 0,1 mm je suvise mali da bi izazvao svetlosni efekat.
Meteoroidima, koji pripadaju potoku Geminida, treba u proseku 1.5 do
1.65 godina da obidju oko Sunca; Smatra se da Geminidi poticu od komete koja je posetila
suncev sistem pre 15000 godina.
Najjaca meteorska oluja dogodila se nocu
izmedju 16. i 17. novembra 1966. a bila je vidljiva u zapadnim delovima Sjedinjenih
Drzava. Tada je zabelezeno 60 000 meteora za 40 minuta (po nekim procenama 144 000 meteora
za jedan sat). Ova oluja, inace deo godisnjeg meteorskog pljuska Leonida, trajala je vise
od sata.
Maksimalna
brzina meteoroida koji ulazi u nasu atmosferu je oko 72 kilometara u
sekundi.