|
prašina |
Prve slike kometske prašine
|
|
2.7.2006
|
Kometni
tragovi. Dve mikroskopske kometne čestice su
udarile u kocku aerogela, raspale se i stvorile ovakve
tragove. Na kraju svakog "brka" jasno se vide njihovi
ostaci. |
Uspeh NASA–ine misije "Stardust", koja je na Zemlju donela
materijal1 sa komete Wild–2,
pružio je šansu planetnim naučnicima da provere svoje teorije o
sastavu i nastanku ranog solarnog sistema. "Ugledali smo mnoštvo
stvari za koje smo najzad bili sigurni da potiču baš sa jedne
komete," rekao je direktor istraživačkog tima "Stardusta", Donald
Brownlee, sa Univerziteta Vašington, koji je u martu ove godine u
Sent Luisu objavio prve rezultate analiza mikroskopskih čestica sa
komete uhvaćenih u 132 kockice aerogela2
koji se nalazio na letilici.
|
"Stardustov" kontejner sa
kapsulama silikatnog aerogela. Ukupna veličina je jednaka
teniskom reketu. Uhvaćene čestice su imale brzinu od 6,10 km
s–1 – 9 puta brže od puščanog
metka. |
Do sada su naučnici identifikovali brojne staklaste i
kristalizovane minerale (npr. olivin, diopsid, anortit itd.)
stvorene pri visokim temperaturama, kao i gvožđev sulfid,. Kako je
Brownlee objasnio, nije se očekivalo postojanje ikakvih sulfida, jer
u spektralnim analizama nije bilo tragova sumpora. Naučnici misije
su pronašli i tragove organskih materija kao i tzv. GEM, staklo
ubačeno u određene metale i sulfide, za koje se ranije mislilo da
potiču isključivo iz zvezda.
Komete su nastale i nastaju na periferiji rotirajućeg oblaka
gasova i zaleđene prašine od kojih je nastao i čitav solarni sistem,
pa se sa pravom očekuje da sadrže ostatke materijala iz tog vremena.
Prešavši za 7 godina 4,6 milijardi kilometara, "Stardust" je pokupio
materijal za koji "smo sigurni da predstavlja 4 milijardi godina
stare uzbudljive uzorke sa samih ivica solarnog sistema," kaže
Brownlee.
Naučnici misije su sakupili čestice sačuvane na krajevima tragova
u 6 kontejnera aerogela veličine kockice leda. "Imao sam
pretpostavke svih vrsta (o ranom solarnom sistemu), i otkrio sam da
je makar polovina pogrešna," izjavio je kroz smeh Joseph Nuth iz
NASA Goddard Space Flight Centra u Grinbeltu, u Merilendu.
1 Kontejner sa česticama se spustio na
Zemlju brzinom od skoro 13 km h–1,
što je najveća brzina spuštanja ikada postignuta za neki
objekat napravljen ljudskom rukom.
2. To je zapravo čvrst materijal ("zaleđeni
dim"), kod koga se umesto tečnosti nalazi neki gas. Najčešće
se pravi od ugljenika, silicijuma, hroma itd. Prosečna
gustina gelova je 3–150 mg cm–3,
jer je 90–99,8% materijala sastavljeno od gasova. I pored
toga, može da nosi i 2.000 puta veću težinu od sopstvene.
NASA ih najčešće koristi kao izolatore npr. u svemirskim
odelima ili na Marsovom roveru. |
[Prema "Science Magazine", od 24. feb. 2006.]
(24.06.2006.)
vrh
|
Stardust
Sakupljač zvezdane prašine stiže na Zemlju
"STARDUST"
SE VRATIO KUĆI
KOMETA
IZBLIZA
|