am@astronomija.co.yu

 

 

Sazvežđa

Mit o Devici

M objekti

 

 

 

Sadržaj AM

 

 

sazvežđa
Virgo (Devica)
 
Siniša Lavrnja
vandergraaf@sympatico.ca

< | 1 | 2 | 3 | 4 | SUPERGALAKSIJA >

VIRGO JATO GALAKSIJA

Coma-Virgo sekcija na nebu je jedno od najupečatljivijih delova neba u kojoj se nalazi jato galaksija Virgo, ponekad zvano i Coma-Virgo Oblak Galaksija. U prošlosti ovaj deo je zvan "Polje Maglina".

Nalazeći se u blizini granice sazvežđa Berenkina Kosa (Coma Berencies) i Device (Virgo), na oko pola puta između zvezda Epsilon Virginis i Beta Leonis, jato galaksija se prostire prema severu sve do sazvežđa Lovački Psi (Canes Venatici) i na jug do sazvežđa Gavran (Corvus). Centralna koncetracija je oko r.a. 12 30; dec. 15 00.

Nebesko čudo od nabrojenih galaksija, jato Virgo može biti istraživano sa teleskopom veličine od 6" pa na gore i jedino je jato galaksija dostupno amaterima. Čak 3.000 galaksija je identifikovano u ovom jatu uz pomoć velikih profesionalnih teleskopa. Od ovih galaksija, oko 100 su u dometu reflektor teleskopa od 8".

Jato galaksija Virgo je nama najbliža velika skupina galaksija, čija je udaljenost u proseku oko 65 miliona svetlosnih godina. Od najsjajnijih članova jata, spiralne galaksije su najbrojnije sačinjavajući 75% od totalnog broja. Ostatak odlazi na eliptične i S0 sisteme sa svega nekoliko nepravilnih galaksija.

Najsjajnija galaksija u grupi je M100 (NGC 4321), koja se nalazi u sazvežđu Berenkina Kosa. Ova galaksija ima apsolutnu magnitudu od -21, ili luminoznost od oko 20 milijardi Sunca. Skoro jednako sjajna je velika eliptična galaksija M87 (NGC 4486) koja je takođe i jak radio izvor nazvan "Virgo A".

Osmatranje jata Virgo

U malim teleskopima nijedna galaksija iz ovog jata vizuelno ne izgleda impresivno. One se vide pretežno kao male mrlje blede svetlosti, okrugle, izdužene i nepravilne. Čak i najsjajniji članovi jata nisu briljantni ili zadivljujući objekti u okularu. Znanje o prirodi ovih objekata je ono što zaokuplja pažnju amatera astronoma koji se iznova i ponovo uvek vraćaju osmatranju ovih objekata, koji prevazilaze maštu čoveka. Astronomi uživaju osmatrajući ove ogromne grupe zvezda koje svetle sa udaljenosti od preko desetina miliona svetlosnih godina.

Za osmatranje Virgo jata, teleskop od najmanje 6" je preporučljiv, pored čiste i jasne noći bez mesečine i svetlosnog zagađenja. Osmatrač treba da privikne oči na tamu pre nego što potraži prve objekte u okularu.

Okular malog uvećanja i širokog vidnog polja je preporučljiv na teleskopu. Uvećanje od samo 30x do 50x je idealno na teleskopu od 6" do 8". Jednom kada se određeni objekti pronađu, onda oni mogu da se osmatraju i sa jačim uvećanjem.

Deo neba gde je najveća koncetracija objekata se nalazi na granici sazvežđa Berenkina Kosa i Devica, i to je i najbolje mesto za početak osmatranja. Dve od najsjajnijih galaksija E-tipa se lako lociraju na ovome mestu, i to su M84 i M86 koje su udaljene oko 17' jedna od druge.

Od ove dve galaksije se proteže dugačak zakrivljeni lanac bledih objekata prema istoku i zatim prema severu, pravo prema sjajnoj spiralnoj galaksiji M88, koja se nalazi oko 2,5 stepena udaljena sa druge strane granice u sazvežđu Berenkina Kosa. Ovaj lanac se naziva Markarianov lanac po ruskom astrofizičaru Benjamin E. Markarian koji je objavio rad pod naslovom "Fizički lanac Galaksija u Virgo jatu i njegova dinamička nestabilnost".

Kada osmatrač postane familijaran sa regionom od M 84 do M 88, više mu neće biti teško da locira ostale sjajne objekte u okruženju.

Sa početkom oko jednog stepena jugoistočno od lanca M84 - M88, osmatrač će prvo uočiti ogromnu eliptičnu galaksiju M87, koja je ujedno i jedan od najimpresivnijih objekata u celom jatu. Slična po izgledu je i E0 galaksija M89 koja se nalazi malo više od jednog stepena istočno i malo severnije. Od ove tačke osmatrač može krenuti ili severoistočno do fine spiralne galaksije M90, ili jugoistočno ka drugoj spiralnoj galaksiji M58.

Oko 2 stepena zapadno od M 84 - M 86 grupe se može videti velika, skoro ivicom okrenuta spiralna galaksija NGC 4216 koja je skoro 7' u dužini.

Objekti NGC (sive tačke). Žutiom bojom su označeni samo oni koji se pominju u tekstu.

Između sjajne zvezde Epsilon Virginis i M 84 - M 86 lanca se nalazi raštrkano polje finih objekata. Skoro ivicom okrenuta spiralna galaksija NGC 4762 i pored nje NGC 4754 se lako nalaze 2,5 stepena istočno od Epsilona. Ponovna ista udaljenost dovodi do drugog para koji sačinjavaju M 60 i NGC 4647, od kojih je prva sjajna eliptična galaksija, dok je manja galaksija neuobičajena spiralna galaksija sa čudno iskrivljenim spiralnim "rukama". Još jedan čudan par se nalazi oko 2 stepena zapadno i malo južno nazvan "Sijamski Blizanci" a koje sačinjavaju NGC 4567 i NGC 4568.

Oko pet stepeni južno od M 84 - M 86 lanca se nalazi fina eliptična galaksija M 49, koja je dobar vodič ka još jednom čudnom paru objekata koji se nalazi na manje od jednog stepena istočno. Ovo su galaksije NGC 4526 i NGC 4535, od kojih je prva izdužena eliptična galaksija ili S0 sistem sa sjajnim centrom, dok je druga velika, okrugla spiralna galaksija niske, mutne i fantomske sjajnosti, veličine 6' x 4', nazvana "Izgubljena galaksija".

Oko 4 stepena prema jugozapadu se nalazi još jedna sjajnija spiralna sa snažnim "rukama" i velikom centralnom masom koja pokazuje neke delove strukture. Ovo je M 61 galaksija.

Samo jedan stepen severno i malo zapadno se nalazi zanimljiva koncetracija devet malih galaksija, u koju spadaju i NGC 4270, NGC 4273, NGC 4260 i NGC 4261.

Svaki osmatrač koji odvoji vreme da upozna Virgo jato će uskoro otkriti mnoge druge grupisane i interesantne objekte u ovom neverovatnom delu neba.

Neke od galaksija iz Virgo jata su bile prve koje su naučnicima još 1913. godine ukazale na udaljavanje i misteriju "crvenog pomaka", kao i problem "širećeg svemira".

Specifično, to je bila NGC 4594 galaksija poznata pod imenom "Sombrero", u kojoj je V. M. Slipher 1913-te godine uočio "crveni pomak" od preko 1.200 km/sek. Proučavanje Virgo grupe je bilo veoma značajno za problem kalibriranja na relaciji "crveni pomak" - udaljenost, što je ključ proporcionisanja Svemira kao i njegove starosti i istorije.

< | 1 | 2 | 3 | 4 | SUPERGALAKSIJA >

(april 2004.)

vrh