|
18.08.2007. Promatranja maglice Rosetta (NGC 2237) pokazala su kakvu opasnost predstavljaju mlade masivne vruće zvijezde za obližnje planetarne sustave u nastajanju.
Međunarodna grupa astronoma pod vodstvom Zoltana Baloga (University of Arizona) je svemirskim infracrvenim teleskopom Spitzer sustavno tražila protoplanetarne diskove oko približno 1.000 mladih zvijezda koje nastanjuju maglicu Rosetta. Zvijezde u maglici stare su dva do tri milijuna godina, među njima je mnogo masivnih zvijezda spektralnog tipa O koje moćno sjaje i u ultraljubičastom dijelu spektra. Poznato je, da to zračenje može uništiti protoplanetarne diskove sazdane od plina i prašine oko manje masivnih zvijezda, ako su one preblizu zvijezdama tipa O. To će reći da u blizini O zvijezda ne mogu nastati planeti. Gusto nastanjeno središnje područje maglice Rosetta nudi lijepu prigodu za određivanje kritične udaljenosti, pri kojoj protoplanetarni diskovi još mogu opstati, budući da tamo skoro sve zvijezde imaju susjede koje vrlo intenzivno zrače. Utvrđeno je da prašnjave diskove ima oko 45 posto zvijezda, ako su od zvijezda tipa O udaljene više od 1,6 svjetlosne godine. No ako su im bliže, tada diskove ima svega njih 27 posto. Broj protoplanetarnih diskova se smanjuje sukladno s povećanjem blizine zvijezda tipa O. Unatoč brzom isparavanju prašnjavih diskova u blizini O zvijezda u njima ipak mogu nastati planeti. Prema najnovijim modelima plinoviti divovi, poput Jupitera, nastali su za manje od milion godina, dakle još prije nego što je ultraljubičasto zračenje otpuhalo sav «građevni» materijal.
Astronomi vjeruju, da se i Sunce rodilo u području gusto naseljenom vrućim zvijezdama. Sve ukazuje na to da smo imali sreće što je naša zvijezda pobjegla iz nesigurnog područja pa su se oko nje mogli formirati planeti. (24.08.2007.)
|
NGC 2237, 2238, 2239 and 2246 - The Rosette Nebula *** 30.000 fotometrijskih promatranja promjenljivih zvijezda **** Tabela sazvežđa - latinski naziv (u nominativu i genitivu), domaći naziv; skraćeni naziv; hemisfera.
|
