AM Home

am@astronomija.co.yu

 

Kalendar kroz istoriju
O knjizi
Sadržaj
i spisak poglavlja objavljenih u AM

Kalendar
Reč dve o kalendaru

Ovaj mesec
Neke zanimljivosrti o aktuelnom mesecu

 

Sadržaj AM

 

Drago I. Dragović
dragovic@net.yu

>>> Naručite ovu knjigu
 
  Iz knjige Kalendar kroz istoriju
  - 4000-godišnje pravilo -

 

Bilo je predloga, npr. astronoma Sir John Hershela[1] i drugih, da se koristi mnogo preciznija aproksimacija za dužinu tropske godine, od 365 969/4000 dana = 365,24225 dana. To bi značilo da ima 969 prestupnih u svakih 4000 godina, umesto 970 kako bi bilo po gregorijanskom kalendaru. Time bi se, u odnosu na kalendar, svakih 4000 godina broj prestupnih godina smanjio za jednu. To bi značilo da su godine deljive sa 4000 prestupne.

Ovo pravilo, međutim, nikad nije zvanično prihvaćeno.

Prema tome, suština reforme se sastojala u smanjenju broja prestupnih godina i to smanjenje iznosi tri godine za period od 400 godina. Kod starog, julijanskog kalendara, bilo je 100 prestupnih, a 300 prostih godina za taj period od 400 godina. Kod gregorijanskog kalendara usvojeno je da za 400 godina bude 97 prestupnih i 303 proste godine. To je postignuto na taj način što je doneta odluka da one sekularne godine (godine stoleća) koje nisu deljive sa 400 (bez ostatka) u buduće ne budu prestupne, mada su to po dotadanjem julijanskom kalendaru to trebale da budu.

Na taj način kalendarska godina se najviše do tada u poznatoj istoriji približila trajanju prirodne (tropske) godine. Ipak i ta nova kalendarska godina po gregorijanskom kalendaru je bila duža od prirodne za oko 26 sekundi.


[1] Sin poznatog fizičara i astronoma Sir Williama Fredericka Hershela i njegov naslednik u istraživanju zvezdanih i nebularnih otkrića. Rođen 1792., umro 1871.

(oktobar 2002.)


| Home | Sadržaj | Galaksija | Sunčev sistem | Teorija i praksa |
| Instrumenti | Istorija i tradicija  | Efemeride |

vrh