| Intervju s Marinom Fonovićem, autorom knjige "Svemir" |
 |
| Marino Fonović |
AM: Vaša knjiga je zaista sveobuhvatna, a istovremeno i vrlo detaljna. Recite nam otkud Vam uopšte ideja da napišete ovakvu knjigu? To je poduhvat koga se malo ko prihvata.
Fonović: Namjera mi je bila napisati knjigu iz astronomije kakvu sam smatrao da bi trebali imati, a nisam je uspio naći na našem jeziku. Ako pogledamo knjige iz astronomije domaćih autora vidjet ćemo da u knjižarama i antikvarijatima imamo par udžbenika iz astronomije i dolazimo do poražavajuće spoznaje da nitko od hrvatskih autora u posljednjih 60-tak godina nije napisao sveobuhvatnu znanstveno-popularnu knjigu iz astronomije. Imamo nekoliko knjiga stranih autora koje su najčešće već u trenutku izlaska iz tiska zastarjele a da o ponekad problematičnim prijevodima i ne govorimo. Posljednjih godina važnost i aktualnost istraživanja svemira je sve veća. Osim toga i naši znanstvenici uvelike doprinose astronomiji.
Skoro trideset godina pišem za znanstveno-popularne časopise (prvi članak objavio sam u Galaksiji 1980.), obradio sam mnoge teme iz oblasti astronomije i srodnih znanosti. Sve je to bila dobra priprema za nastanak jedne sveobuhvatne knjige o svemiru. Pišući ovu knjigu nastojao sam premosti sve veći jaz između znanstvenika i najšire publike. Pokušao sam složenu problematiku opisati jednostavnim riječima. Pazio na redoslijed izlaganja, kako ne bi dolazilo do nepotrebnih ponavljanja i preklapanja, izbjegavao sam formule...
Koliko vremena ste uložili na samo pisanje knjige, dakle ne računajući to što bezmalo čitav život prikupljate podatke za nju?
Knjigu sam pisao skoro tri godine, uglavnom noću kada bi jedino uspijevao naći neophodan mir za pisanje. S obzirom da sam sâm napravio kompletnu grafičku pripremu, izradio crteže i grafikone znatan dio vremena utrošio sam i na taj dio posla. Velikih muka bilo je i s odabirom fotografija, rješavanjem autorskih prava itd. Poglavlja koja sam prva napisao trebalo je neposredno prije objavljivanja knjige ažurirati i nadopuniti.
Hoće li se knjiga pojaviti i u nekim drugim sredinama, van Hrvatske?
To ponajviše ovisi o tome kako će na tržištu proći prvo izdanje. Za knjigu se već zainteresirao jedan slovenski nakladnik koji ju je visoko ocijenio. Možda bude interesa i u Srbiji, u konačnosti mogla bi biti prevedena i na engleski. Ukoliko knjiga bude prihvaćena od domaćih čitatelja možda doživi i više izdanja. Mogla bi se preoblikovati i u udžbenik astronomije...
Šta je za Vas privlačniji posao: osmatranje ili pisanje? I u jednom i u drugom poslu postigli ste veoma zapažene rezultate?
I jedno i drugo pričinja mi veliko zadovoljstvo, no promatranja su mi ipak na prvome mjestu. Opažanja nebeskih objekata i pojava meni su inspiracija za pisanje, stoga su najčešće moji članci, kao uostalom i ova knjiga, dijelom opremljeni i vlastitim fotografijama, vlastitim fotometrijskim mjerenjima čime se tek malobrojni autori mogu pohvaliti.
Sada kad je knjiga napisana, nakon svih zalaženja do detalja u mnoga područja astronomije možete li izvući neki svoj lični zaključak? Šta ste proučavajući čitavu materiju naučili?
Svemir je golemi prirodni laboratorij u kojemu se neprestano izmjenjuju razni oblici energije, iz jednih elemenata stvaraju se drugi. Poput ljudi i zvijezde se rađaju, žive svoj život, stare i potom umiru. Zvijezda je poput feniksa, iz njezina pepela nastaje novi naraštaj zvijezda i planeta ali i građa koja je dovela do pojave života a time i nas samih.
Jedno od najvećih postignuća ljudskog uma je
spoznaja da je svatko od nas rezultat
međudjelovanja osnovnih čestica i sila prirode
koje se udružuju da bi tako zajedno stvorile
svijet što nas okružuje, pa i nas same. Čovjek
je samo sićušni dio svemira ali njegov
neodvojivi dio. Pred čovječanstvom su vremena
traganja za odgovorima na mnoga važna pitanja o
svemiru i našem postojanju. Neka od preostalih
pitanja spadaju u najveće avanture ljudskog
duha, u znanstveno-filozofske izazove sa same
granice moći shvaćanja.
Na kraju, pravite li već sada neke dalje planove u vezi astronomije?
Želja mi je nastaviti pisati o astronomiji, objaviti još koju knjigu ali i više se posvetiti promatranjima, posebice fotometriji promjenljivih zvijezda. U vrijeme intenzivne potrage za planetima oko drugih zvijezda, ova vrsta fotometrije je od iznimnog značaja za astronome.
16.10.2008.
Kako savremena astronomija objašnjava odakle potiče energija za revoluciju planeta oko Sunca u našem planetarnom sistemu?
Radovan Djukic
