Uvod

Noćno nam se nebo čini poput crnog baldahina prošaranog tisućama sićušnih blistavih dragulja. Ti su »dragulji na nebu« od davnina očaravali čovjeka. Zato nije slučajno što je astronomija najstarija od svih znanosti. Na stranicama ove knjige upoznajte se s najvažnijim otkrićima suvremene astronomije. Pođite na uzbudljivo putovanje koje će vas odvesti do drugih planeta, zvijezda, galaksija, sve do samih granica poznatog svemira.

Astronomija: od mita do moderne znanosti

Otkad postoji kao razumno biće, čovjek je želio dokučiti i spoznati čudesan svijet brojnih svjetala na tamnom svodu neba. Za naše davne pretke noćno je nebo bilo carstvo tajanstvenih sila koje upravljaju čovjekovom sudbinom. Glavni cilj drevne i sredonjovjekovne astronomije bio je praćenje planeta kako bi se mogao predvidjeti njihov budući položaj. Jednostavni su instrumenti služili samo za mjerenje položaja planeta na nebu. Izum teleskopa i njegova primjena u astronomske svrhe prije otprilike 400 godina iz temelja je promijenio astronomiju.

Premda smo od tada mnogo toga i saznali i shvatili, čar nebeskog svoda i pojave na njemu potiču i danas želju da odgonetnemo pravu prirodu svemira i svega što je u njemu.

Pokoljenja ljudi provodila su cijeli svoj život u potrazi za odgovorima na naizgled neobjašnjiva pitanja o svemiru. U prošlosti smo mnogo puta morali temeljito mijenjati sliku svijeta i naša shvaćanja o njemu, sada smo se ponovo našli u vremenu kad zbog obilja novih otkrića moramo mijenjati svoje poimanje svemira i njegove prirode.

Mi smo u beskrajnom svemiru samo beznačajna bića na jednom malom plavom planetu što kruži oko jedne prosječne zvijezde u jednoj posve običnoj galaksiji koja broji stotine milijardi zvijezda. Naša galaksija tek je jedna od više bilijuna sličnih otoka u »vidljivom« svemiru koji je samo djelić tog beskonačnog svemira. Pa ipak, mi imamo svoj razum. Jedno od najvećih postignuća ljudskog uma je spoznaja da je svatko od nas rezultat međudjelovanja osnovnih čestica i sila prirode koje se udružuju da bi tako zajedno stvorile svijet što nas okružuje, pa i nas same. Čovjek je samo sićušni dio svemira ali njegov neodvojivi dio.

Što nam govore zvijezde? Odgonetavanje poruke što je donosi svjetlo zvijezda i galaksija za astronome je od iznimnog značenja. Razlažući svjetlost zvijezda i drugih nebeskih objekata dobivamo podatke o njihovom fizičkom i kemijskom stanju i sastavu. Možda je teško povjerovati, ali osim onoga što smo saznali posredstvom automatskih svemirskih sondi upućenih prema planetima i drugim tijelima Sunčeva sustava, sve drugo što znamo o svemiru saznali smo od svijetla i drugog elektromagnetskog zračenja što dopire do Zemlje.

Budući da je putovanje do zvijezda u bliskoj budućnosti malo vjerojatno, teleskopi će još dugo ostati naš glavni izvor novih spoznaja. Moćnim modernim teleskopima na Zemlji pridružili su se i opservatoriji smješteni u visokoj orbiti, izvan granice atmosfere koja otežava promatranja s površine našeg planeta. Suvremeni teleskopi koji za promatranje neba koriste cijeli elektromagnetski spektar od radiovalova do gama-zraka gomilaju zapanjujuće slike i informacije o zvijezdama i galaksijama. Promatranje sve udaljenijih dijelova svemira odvodi nas sve dalje u prošlost, sve do samog nastanka našeg svemira. Svemirske sonde su nam pak omogućile bliski pogled na planete Sunčeva sustava, na mnoštvo mjeseca, pa čak i na komete i asteroide.

Sve je to dovelo do uzbudljivih znanstvenih otkrića koja su omogućila bolje shvaćanje prirodnih pojava i stvaranje novih i uvjerljivih teorija o općoj građi, podrijetlu i mogućim sudbinama svemira.

Veličanstvena otkrića iznova su u javnosti probudila zanimanje za prastaru znanost – astronomiju. Što boljim in¬formacijama s područja astronomije željela bi pridonijeti i ova knjiga. Ona izvještava o najnovijim astronomskim istraživanjima, a sadrži i najvažnija osnovna znanja kao pomoć da se otkrića do kojih se suvremena astronomija vinula shvate i prihvate. Na stranicama ove knjige najprije govorimo o tome kako je nastao Sunčev sustav, potom polazimo na putovanje po našem planetarnom sustavu. Poslije obilaska planeta govorimo o tome kako astronomi istražuju svemir, a nakon toga pozabavit ćemo se sa Suncem i raznovrsnim mnoštvom zvijezda u našoj galaksiji koju nazivamo Mliječna staza. Posebno važna i uzbudljiva otkrića astronomije – neutronske zvijezde, crne rupe, izvansolarni planeti – zauzimaju opsežna poglavlja u knjizi. Upoznat ćemo Mliječnu stazu i druge galaksije kao i čitav svemir u kojem živimo. Pozabavit ćemo se pitanjima kao što su: kako je svemir nastao i razvijao se, kakva mu je budućnost? Zašto je svemir upravo takav kakav jest? Postoje li drugačiji svemiri? Dakako, ne nedostaje ni vječno fascinirajuće teme: jesmo li sami u svemiru? Postoje li u svemiru naprednije civilizacije od naše?

Nije uvijek lako objasniti javnosti važnost nekog otkrića. Većina znanstvenika se radije bavi svojim istraživanjem nego objašnjavanjem javnosti napretka koje to istraživanje donosi. Ova knjiga nastoji donekle premosti sve veći jaz između znanstvenika i najšire publike.

Za astronome svemir je golemi prirodni laboratorij u kojemu se neprestance izmjenjuju razni oblici energije, iz jednih elemenata stvaraju se drugi. Poput ljudi i zvijezde se rađaju, žive svoj život, stare i potom umiru. Zvijezda je poput feniksa, iz njezinog pepela nastaje novi naraštaj zvijezda i planeta ali i građa koja je dovela do pojave života a time i nas samih.

Nakon milijuna godina neprekidnoga razvoja na ovozemaljskom svijetu tek smo nedavno probili atmosfersku ovojnicu i suočili se s beskrajem međuzvjezdanog prostora. Pred čovječanstvom su vremena traganja za odgovorima na mnoga važna pitanja o svemiru i našem postojanju. Neka od preostalih pitanja spadaju u najveće avanture ljudskog duha, u znanstveno-filozofske izazove sa same granice moći shvaćanja. Nova otkrića možda će promijeniti sadašnje poimanje svijeta u kojem živimo i samog svemira.