Astronomski magazin - HOME

am@astronomija.co.rs
 
 
Meteori
 

Sadržaj AM

 
meteori
GEMINIDI 2008
 

Vaši komentari

Marino Tumpić
tumpic@astronomija.co.rs
 

Ovog vikenda očekuje nas kolizija Zemlje s malenim nebeskim tijelima preostalim od raspada nekadašnjeg asteroida-komete 3200 Phaethon. Riječ je o velikom broju sporih i sjajnih zvijezda padalica-meteora koje možemo očekivati na noćnom nebu. Maksimum njihove učestalosti, preko 110 meteora na sat, možemo očekivati u noći s subote na nedjelju, ponajviše pred nedjeljno jutro. U astronomiji kažemo kako se radi o meteorima iz porodice Geminida iz razloga što je njihovo izvorište (radijant) u zviježđu Blizanaca (Gemini), nedaleko zvijezde Castor.

 Kliknite na ilustraciju  
Izvorište i smjer kretanja Geminida.

Radi se o relativno novom meteorskom potoku. Njegova istraživanja započela su u Engleskoj i SAD 1862. godine. Robert Greg i B.V. Marsh te Alex Twining neovisno jedni od drugih zapazili su kako tada gotovo nepoznat meteorski potok svake godine postaje sve aktivniji. Sa svega nekoliko meteora na sat sredinom devetnaestog stoljeća, aktivnost je porasla na 14 meteora/sat, da bi već početkom dvadesetog stoljeća iznosila 20 meteora/sat. U tridesetim godinama prošlog stoljeća iznosila je 70 meteora/sat, a devedesetih je izmjereno preko 110 meteora/sat. Tijekom godina aktivnost i dalje raste. Meteorski potoci i rojevi obično su razasuti ostaci kometa za koje se znalo ili moglo izračunati kojem nebeskom tijelu pripadaju. No kada su astronomi pokušali otkriti matično tijelo Geminida – nisu pronašli ništa!

Sve do 11. oktobra 1983. godine. Tada su Simon Green i John K. Davies, koristeći NASAin satelit za infracrvena opažanja svemira IRAS detektirali objekat – izvorište Geminida. Riječ je o stjenovitom asteroidu (!) oznake 1983 TB (kasnije preimenovan u 3200 Phaethon). Mjerenja ovih znanstvenika potvrdio je naredne noći još jedan astronom -Charles Kowal.

Phaethon oko Sunca kruži po veoma izduženoj eliptičnoj orbiti, a Suncu se približi na svega 22 milijuna km. Kako je došlo do toga da Phaethon za sobom "povuče" mnogobrojne male komadiće međuplanetarne mateije iz asteroidnog pojasa još se uvijek ne zna. Kao jedna od mogućih varijanti spominje se sudar s nekim drugim asteroidom. Dakle ovo 5.1 km u promjeru nebesko tijelo spada u skupinu asteroida a ponaša se poput komete, bez repa. U junu 1996. astronomi su pronašli još jedno slično nebesko tijelo - asteorid-kometu Elst-Pizarro. Što se točno dogodilo s ovim objektima zauvijek će ostati tajna, čak i kada shvatimo njihovu pravu prirodu. U svakom slučaju, za vrijeme maksimuma aktivnosti statistički nas očekuje po jedan meteor svakih pola minute. Izrazito spori i izrazito sjajni meteori ove će godine biti opstruirani punim Mjesecom, no svakako se isplati otići izvan zone svjetlosnog zagađenja te uživati u mnogobrojnim zvijezdama padalicama. Ukoliko opažanje prvodimo na osamljenom mjestu svakako se treba dobro obući, upoznati ukućane gdje se nalazimo, uzeti mobitel, lampicu te nešto malo hrane i vode. Upamtite, svaki bljesak na nebu znak je kolizije mikronskih čestica međuplanetarne materije koje svemirom jure brzinom od nekoliko desetaka km u sekundi. Na kraju, otkriti ćemo vam i zašto su Geminidi prosječno znatno sjajniji od klasičnih meteora koji svoje porijeklo vuku od kometa, njihova je specifična gustoća reda veličine 2-3g/cm3 za razliku od klasičnih meteora koji su specifične gustoće svega 0.3g/cm3. Meteori se opažaju golim okom, bez tehničkih pomagala a mogu se vidjeti svugdje na nebu. Uživajte pod zvjezdanim nebom! Moguće da vidite i poneki poveći fragment, tada postoji i mogućnost da maleni meteorit dospije do Zemlje.

(12.12.2008.)


Komentar?

Vaše ime:
Vaša e-mail adresa:
Predmet:
Vaš komentar:        

vrh

 

 

AM Index
 
priključite se
 

P R O D A V N I C A
teleskopa i mikrsoskopa

 
  

Geminidi 2000

Geminidi 2003 - observing report

GEMINIDI 2004

GEMINIDI-2004 U TRCI SA PERSEIDIMA SVE BOLJI

Geminidi 2006 (Izveštaj iz Makedonije) • Geminidi 2006 (Izveštaj iz Hrvatske)

Geminidi 2007  • Geminidi 2007 - fotografije S. Stojanov