|
(Nastavak) Ja sam u meðuvremenu, dok su se ostali redali za okularom, otvorio SkyAtlas na stranici 1 i odluèio obrstiti Kasiopeju. U atlasu sam primijetio da se tamo nalazi sva sila otvorenih skupova koje ranije nisam gledao, uglavnom zbog lošeg teleskopa, pa nisam bio niti svjestan koliko ih je i kako su u stvari lijepi. Prvi objekt bila je maglica NGC 281. U samom okularu se vidjelo se tek nekoliko zvijezda koje èine minijaturni otvoreni skup kojega maglica okružuje, no sa UHC filterom èinilo mi se da je maglica vidljiva. Pitao sam Luku što on misli i on se ubrzo složio sa mnom: "nebuloza" je bila oèita. Mislim ono, ništa spektakularno, ništa na što bi veæina astronoma amatera potrošila više od 15 sekundi ukljuèujuæi starhopanje, èak štaviše, nešto zbog èega bi me veæina ljudi koji su npr. posjetili JSP 2002 suosjeæajno promatrala. No eto, the darker the better, rekli bi prekaljeni deep-skyjevci kojih u naæem AD Beskraju i nema previše - do sada je Bobo uglavnom no evo ja mu se pridružujem :-) Uslijedili su otvoreni skupovi NGC 7790 i NGC 7789, tim redoslijedom, od kojih je potonji doslovno "magnificent" kako ga opisuje SkyAtlas Companion. Dok je 7790 tek neugledna, osrednje koncentrirana hrpa zvijezda razlièitog sjaja, 7789 je prekrasan. U finderu bi ga èovjek skoro zamijenio za galaksiju, no u okularu na 73x gotovo ispunja vidno polje, a sastoji se od nekoliko stotina zvjezda otprilike jednakog sjaja ravnomjerno rasporedjenih unutar opisane kružnice. Very nice. Dok sam ja planirao sljedeæi starhopping u Atlasu, Luka je naciljao NGC 884 i 869, svekolikom puèanstvu poznatije kao Double Cluster i ustvrdio kako je to "magnificent". Zbilja je. Ali je takoðer jedan od objekata u kategoriji "veæ viðeno", koja me sinoæ i nije pretjerano privlaèila. Stoga sam èim se ekipa nauživala pogleda odsetao do NGC 129, otvorenog skupa 6.5 magnitude (takodjer u Kasiopeji). Ovaj nije baš nešto osobito. Osim tri najsjajnije zvijezde koje èine trokut nije puno bilo vidljivo. U blizini se nalazio i NGC 225, pa sam i njemu posvetio koju minutu. Ne sjeæam se nekih osobitih detalja, znam samo da je bio nezanimljiv - nekoliko relativno široko razmaknutih zvijezda i to je to. Malo dalje nalazi se NGC 637 koji je bio malo ljepši, nekoliko sjajnijih zvijezda na okupu i desetak drugih tamnijih u pozadini. Zatim su uslijedili skupovi NGC 559, M103 (za koji mi stvarno nije jasno kako se našao u Messierovom katalogu kad u blizini ima toliko veæih i ljepših skupova), NGC 663, NGC 654, NGC 659, NGC 637 te NGC 457. Za ovoga piše da je nalik faci od sove. Ne znam, meni nije tako izgledao. Možda eventualno sove koja je prije toga prosla mehanièku obradu u flajsmašini. Tu negdje u ovom trenutku vratila se ekipa iz doma. Naravno, željeli su vidjeti divote ljetnog neba, ukljuèujuæi M13 i sliène :-( Prepustio sam scope pa nek se ekipa gusta. Mislim da su DoS i Luka nešto malo browsali uokolo, promatrao se M13 ili tako nešto, ne znam više. Ja sam u meðuvremenu pripremio starhop do NGC 6992 i 6995, dva najsjajnija dijela pozamašno velike Veil nebule. Sa UHC filterom ovo je bilo fantastièno. Èak mi se èini da je malo bolje izgledalo nego zadnji puta. Dok su se ostali vozali po Veil nebuli, Bobo je kod sebe u scopeu poèeo ciljati tamne galaksije, jedna od kojih je NGC 404, koju sam ubrzo i ja naciljao u svom scopeu. Radi se o galaksiji magnitude 10.3 odmah pokraj bete Andromede. U starom Tascu ovo je far beyond capabilities, ne samo zbog magnitude nego i blizine relativno sjajne bete Andromede, no u Celestronu se jako lijepo kužila galaksija koja je bila prilièno svijetla u odnosu na pozadinu. Kako je Andromeda bila u pozadini, odluèio sam se spustiti u susjedni Trokut i tamo pronaæi M33. Bio je stvarno prekrasan. Toèno su se vidjeli detalji u face-on spiralnom disku ove galaksije iz bližeg susjedstva. Kim je ustvrdila da je bolje izgledala u Bobinom refraktoru, no Bobo je ustvrdio drugaèije. Bobo mi je usput predložio da pokušam pronaæi NGC 247, galaksiju magnitude 9,2 u Kitu. Iako je magnituda relativno laka, prilièno nizak položaj i mali površinski sjaj ove galaksije jednostavno su mi ju sakrili. Nekoliko puta sam prolazio preko vidnog polja u kojemu se trebala pojaviti, no ništa se nije vidjelo. Okušao sam sreæu sa NGC 253, galaksijom magnitude 7,6 nešto južnije, u Kiparu. Ova je bila lako uoèljiva. Duguljasta, skoro edge-on, prilièno je svijetlila unatoè prilièno južnom položaju na nebu, gdje je poprilièan light pollution od Jastrebarskog. Pokušao sam naæi kuglasti skup NGC 288 magnitude 81, još malo južnije, no Jastrebarsko je uèinilo svoje, pa je i ovaj NGC ostao skriven. Kako sam veèeras poèistio Kasiopeju od otvorenih skupova, odluèio sam isto napraviti i u Koèijašu. No u Atlasu sam primijetio da se relativno blizu Capelle nalazi Sh2-224, ostatak supernove (za koji ne pise magnituda). Pokušao sam ju locirati i unatoè ispravnoj poziciji ovaj objekt nisam vidio èak niti sa filterom. Mirko je ponosno tvrdio kako je on taj objekt jednom vidio u svom ETX-u i kako mu nitko nije vjerovao. I join the club :-) Malo dalje nalazio se Cr 62, takoðer otvoreni skup, za kojega se ne sjeæam da me fascinirao. Onda je opet naišao Bobo i predložio da malo skicnem galaksije u Ovnu, pa sam otvorio SkyAtlas i u blizini primijetio zgodnu formaciju dvije galaksije, NGC 672 i IC 1727, udaljenje od nas 23 i 25 milijuna svj. godina, magnituda 10,9 i 11,5. Bobo, koji je zajedno sa mnom konzultirao SkyAtlas rekao je da æu ih teško vidjeti, no ja sam ipak pokušao. Bez puno muke obje galaksije su se se pojavile u okularu i ja sam nekontrolirano urliknuo: Vidim ih obje!! Bobo je u nevjerici došao do teleskopa, naslonio oko na okular i promrmljao: "A di je druga?... WOW!!!" I onda je potvrdio da i on vidi obje galaksije. Totalno smo zaboravili na Luku koji je s nekim u blizini nešto žustro raspravljao, vjerojatno bi se i njemu jednako jako svidio ovaj prizor koliko se svima drugima u blizini ne bi svidio. Kim je npr. cijelo vrijeme tvrdila da ništa ne vidi. Relativno blizu nalazila se zanimljiva skupina galaksija u Ovnu, NGC 680, NGC 691 i NGC 697, sve jedna tamnija od druge (11,9, 11,4 i 12 magnitude) i jedna dalja od druge (130 mil, 120 mil i 140 mil svjetlosnih godina). Unatoè zastrašujuæim magnitudama, nije ih bilo teško uoèiti i sve su bile odmah vidljive. Osobito me se dojmila zadnja, NGC 697 koja je bila duguljasta i unatoè tamnijoj magnitudi bitno uoèljivija od prethodne dvije. Kad je Bobo èuo da se prièa o magnitudama reda velièine 12, onda je zavirio u SkyAtlas i ponudio pravi izazov: NGC 753, magnitude 12,3. Ovo je bio tricky posao, no nakon nekoliko minuta starhopanja i provjeravanja ispravnih položaja, uskoro je u centru okulara stajala i ova galaksija, udaljena od nas svojih 220 milijuna svjetlosnih godina. Bobo reèe kako su u to vrijeme dinosauri bili jos u pelenama. Ovo je bio zbilja klimaks - definitivno najtamniji i najdalji objekt kojega sam ikada promatrao. Za kraj smo još bacili oko na M1 èisto da vidimo kako se vidi, buduæi da je bio veæ dovoljno visoko u zraku. U usporedbi sa ovim zadnjim NGC-ovima, ovaj objekt definitivno uništi night vision :-) Ali je lijep i pokazuje detalje. Tijekom veèeri nekoliko puta smo pokušali promatrati Saturn, no užasno loš seeing rezultirao je potpunom nemoguænošæu fokusiranja iznad 117x. Kako je veæ bilo 3 sata, Luka, Andrija i ja smo se spakirali i pokupili s parkinga na kojemu su još ostali Bobo, Kim i možda još netko (stvarno se ne sjeæam). Bobo je sjedio u svojoj stolèici i èini mi se ispijao pivo pogleda usmjerenog u nekom nedefiniranom smjeru. Izgledao je blago reèeno odsutno. U tom trenutku nisam znao o èemu je razmišljao no to sam shvatio jutros kad sam se probudio. Naime, doèekao me njegov mail poslan u 5:56 ujutro sa linkom na neke NGC stranice gdje stajalo da je NGC 753 ipak magnitude 12,4, a ne 12,3 kako smo mislili u poèetku :-) Ovo je bio definitivno star party vrijedan pamæenja. Ne sjeæam se kad sam zadnji puta odvalio toliko tamnih deep-sky objekata i sve što mogu reæi je da to FEELS SO GOOOOOOD!!! Rekao bih skoro "better than sex". No onda bih dobro razmislio ;-) Pozdrav svima i vidimo se na sljedeæem star partyju! (avgust 2002.) |
Home |
Sadržaj |
Galaksija |
Sunèev sistem |
Teorija i praksa | |