Astronomski magazin - HOME

am@astronomija.co.rs
 
 
Sateliti
 

Sadržaj AM

 
kosmonautika
Uhvaćen "Voyager 1"
 
Dipl. ing. Drago I. Dragović
dragovic@net.yu

12. avgusta 2006. slavna letilica "Voyager 1"  stigla na 100 a.j. od Sunca

11/6/2006

    Kliknite na sliku
voyager1.jpg (52067 bytes)
Umetnička vizija "Voyagera 1". U vreme kada su ga radio–amateri "ulovili", bio je na udaljenosti od 98 A. J., što je 98 puta udaljenije od Zemlje.

Čak i oni koji su pažljivo čitali naše novine, nisu proletos mogli od silnih lokalnih političkih afera da pronađu jednu vest koja je podigla na noge mnoge velike ljubitelje kosmičkih istraživanja u svetu.

Momci sa Bohumskog instituta AMSAT-DL/IUZ (The Institute for Environmental and Future Research at Bochum Observatory), zapravo grupa radio–amatera koja koristi mrežu mikrosatelita u orbiti, uspeli su neverovatnu stvar! Koristeći tehniku Doplerovog pomaka i nebeskog pozicioniranja pošlo im je 31. marta ove godine za rukom da uhvate signale sa "Voyagera 1"! Momci se zovu Freddy de Guchteneire, ON6UG, James Miller, G3RUH, Hartmut Paesler, DL1YDD, i Achim Vollhardt, DH2VA/HB9DUN i koristili su 20–metarsku paraboličnu antenu bohumskog radio–teleskopa na frekvenciji od 8,4 GHz. "Voyager" je rutinski slao signale na oko 8415 MHz.

Zašto je čitav događaj TOLIKO zanimljiv? Pa, nedugo potom naučnici sa Johns Hopkinsovog instituta za primenjenu fiziku precizno su izračunali da je 12. avgusta ove godine, u 22:13 po našem vremenu, slavna letilica "Voyager 1" se konačno našla na 100 A. J. od Sunca (to je neverovatnih 14,96 terametara!) i tako postala ne samo najudaljeniji predmet koji su ljudi napravili, već i najudaljeniji poznati objekat u čitavom solarnom sistemu, uključujući i 90377 Sednu!

Iako je Sedna u afelu udaljena čitavih 975 A. J. od Sunca, tokom čitave ove godine ona se nalazi na manje od 90 A. J. (dalje od "Voyagera 2") od Sunca i nastavlja da se približava svom perihelu na 76 A. J. Kada za nekih 6.000 godina Sedna opet bude u afelu, "Voyager 1" će biti desetinama hiljada A. J. daleko.

"Voyager 1" je lansiran još krajem 1977. godine, sa ciljem da pobliže ispita Jupiter i Saturn, njegov prsten i brojne prirodne satelite ovih planeta. Iako je prvobitno bilo planirano da letilica potraje 5 godina, ona je nastavila da šalje astronomske podatke u NASA i JPL i 30 godina nakon lansiranja, a očekuje se da će se to nastaviti možda i do 2020. godine. Kamere i mnogi drugi uređaji su zanavek isključeni ali jedan uporno nastavlja sa ultraljubičastim ispitivanjem zvezda, a drugi, za merenje čestica i polja, neprestano traga za finom i fluidnom granicom između uticaja Sunca i međuzvezdanog prostora. Komunikacija sa letilicom će se nastaviti sve dok nuklearne baterije budu u stanju da stvaraju dovoljno električne struje za pokretanje kritičnih podsistema sonde.

Nakon toga, letilica će nastaviti svoju beskrajnu i samotničku plovidbu Mlečnim putem. Tek negde tamo 40.272. godine doploviće na ”samo” 1,6 sv. godina od jedne neugledne dvojne zvezde AC+793888 u sazvežđu Camelopardalisa (Žirafe) i to će biti sve od nje.

 

(07.11.2006.)


Komentar?

Vaše ime:
Vaša e-mail adresa:
Predmet:
Vaš komentar:

vrh

 

Knjige D. Dragovića

Molim te objasni mi Kalendar kroz istoriju

Molim te objasni mi
Kalendar kroz istoriju

 

Veliko putovanje Voyagera

Ko to tamo peva?