Instrumenti

Instrumenti
Gnomon; dogled; 
kako je pronađen 
teleskop....
Radionica
Kako da osmatranje 
učinite prijatnijim
ATM
Kako da napravite 
teleskop
Portabl planetarijum
          
Sunčanik
Kako da napravite 
jednostavan sunčani
sat

Rečnik teleskopske
terminologije

Pozajmljena strana O teleskopskim povecanjima Japetic Star Party [http://jagor.srce.hr/~dsvilko/japetic] ljubazno  nam je ustupio vou stranicu Brojne su krive predodjbe, vezane uz teleskope, 'popularne' kod apsolutnih astronomskih pocetnika no malo koja je toliko rasirena, kriva i opasna kao ona o vaznosti teleskopskog povecanja.

Domjan Svilkovic

 

Velika vecina astronomskih pocetnika ce puno radije kupiti 60mm teleskop na cijoj kutiji je velikim slovima napisano 625X povecanje nego 80mm teleskop na cijoj kutiji pise 50X-100X. Ne mogu vam uopce opisati koliko bi to bio pogresan izbor. Iskusniji astronomi se valjaju po podu od smijeha kada na 60mm teleskopu vide naljepnicu 500X jer dobro, iz iskustva znaju koliko je to besmisleno i neupotrebljivo. Onim jos iskusnijim je to vec prestalo biti smjesno i samo teska srca gladaju kako entuziasticni astronomi pocetnici kupuju takve teleskope da bi ubrzo zatim, razocarani totalno odustali od astronomije. Nadam se da oni koji ovo procitaju nece napraviti istu pogresku.

Bilo bi glupo i netocno reci da je povecanje totalno nebitno no jos je puno gluplje reci sto vece povecanje, tim bolje. Izbor povecanja, kao sto cu ovdje probati pokazati, ovisi o objektu koji zelimo promatrati i promjeru teleskopa koji koristimo.

Manje moze biti bolje!                                  

Vi bilo koji teleskop mozete natjerati na bilo koje povecanje jednostavnom promjenom okulara (ovo bas i nije sasvim tocno no za sada ce posluziti). Okulari su one stvarcice kroz koje gledate. Nisu pretjerano skupi (barem ako ne kupujete stvarno kvalitetne okulare) i jednostavno se, lako i brzo mjenjaju. Kupovni teleskopi obicno dolaze sa 2 razlicita okulara (dakle, svaki daje drugacije povecanje) i Barlow lecom koja obicno poduplava povecanje okulara (tako da na raspolaganju imate 4 razlicita povecanja). Ako ikada pozelite neko drugo povecanje, samo si kupite novi okular. Dakle, povecanje teleskopa NIJE primarna stvar koju gledate kod kupnje.

Na samom pocetku bi zelio naglasiti da u brojnim slucajevima mala povecanja daju puno bolje rezultate od velikih. Iskusni astronomi placaju ogromne novce da bi kupili (vrlo skupe!) okulare sa velikim fokalnim duljimana, koji daju vrlo mala povecanja. Jedan od razloga za to je sto je na malom povecanju vidno polje vece tj. mozemo istovremeno vidjeti veci komadic neba. Kako ima poprilicno lijepih nebeskih objekata koji su prilicno veliki, tako mala povecanja ocito imaju svoju korisnu primjenu. Promotrite, na primjer, ove tri slike:

Prednosti i mane velikih povecanja               

Naravno, ono gore ne vrijedi za sve objekte. Vecina objekata ce ipak zahtjevati nesto vece povecanje. Opeta naglasavam da to ne znaci nuzno najvece povecanje koje mozete postici nego neko 'optimalno' povecanje koje ce ovisiti kako o tome sto promatrate tako i o opremi koju koristite.

Postoje 3 velike mane vecih povecanja:

1) Na vecem povecanju se svjetlo koje je skupio vas teleskop rasporedjuje na vecu povrsinu tako da ce slika biti tamnija. Ovo je prilicno velika mana kada uzmemo u obzir da je 90% objekata koje mozete vidjti svojim teleskopom toliko tamno da je na samoj granici vidljivosti. Takvi se objekti (najcesce galaksije) na velikim povecanjima naprosto 'rasplinu', izbljede i nestanu. Svaki teleskop ima neku (prilicno slabo definiranu) granicu iznad koje su objekti naprosto previse tamni da bi ih vidjeli.

Sa druge strane, da stvari postanu jos kompliciranije je cinjenica da je nekada potrebno upotrebiti malo vece povecanje bas kako bi se stvari ucinile _tamnijima_. To je vrlo korisno kod sjajnih objekata tipa Mjeseca ili planeta no isto tako kod nekih deep-sky objekata. Iskusniji astronomi cesto savjetuju neko srednje povecanje za promatranje galaksija kako bi se donekle smanjila svjetlina neba i tako pojacao kontrast.

2) Slika je na vecim povecanjima redovito manje ostra nego na malim povecanjima (za isti teleskop). Kako povecavate povecanje slika postaje sve bljedja, i mutnija dok na kraju ne vidite apsolutno nista.

3) Jos jedna mana velikih povecanja, koja istina nema veze sa optikom no nije nista manje bitna je stabilnost odnosno nestabilnost slike. Sto je povecanje vece to ce se slika u teleskopu vise 'tresti' zbog vibracija samog teleskopa. Vrlo je tesko zapaziti fine detalje na Jupiteru dok vam on na 200X povecanja plese lambadu u vidnom polju. To bi vam izgledalo nekako ovako:

Na prvoj bi slici bilo koristeno povecanje od nekih 40X a na drugoj oko 120X. Pretjerano? Ne nuzno... Dakako, ovdje bi se radilo o prilicno losim montazama no takve obicno i dolaze sa imalo jeftinijim teleskopima.

Dakle, da sumiramo. Na vecim povecanjima slika je tamnija, mutnija i trese se ko luda, pa ipak, za neke objekte treba i vece povecanje.

Kakve veze ima velicina teleskopa s tim?      

Ima svaku mogucu vezu! Isto kao sto velika povecanja imaju one tri velike mane tako i veliki teleskopi (pod velicinom smatram promjer objektivne lece odnosno primarnog zrcala iliti sirina teleskopa) imaju 2 vrlo bitne prednosti:

1) Veci teleskop skuplja vise svjetla od manjeg. Zapravo, primarna funkcija teleskopa nije da poveca sliku nego da je ucini dovoljno svjetlom. Duplo veci teleskop (duplo veceg promjera) ce dati 4 puta sjajniju sliku. To znaci da u vecem teleskopu mozete promatrati na vecem povecanju a da vam slika i dalje bude dovoljno sjajna da ista vidite.

2) Sto je teleskop veci to ce slika biti ostrija i moci cete zamjetiti puno vise detalja na planetama, galaksijama, planetarnim maglicama i drugim objektima.

Dakle, veci teleskop ce vam na istom povecanju pruziti sjajniju i ostriju (dakle kvalitetniju) sliku nego manji teleskop.

Kako stvari stvarno izgledaju...                       

Ne znam koliko je to bilo jasno do sada no nadam se da ce ova slika stvari uciniti jos malo jasnijim:

Na slici mozete dobiti neku predodjbu o tome kako svjetlina i ostrina slike (u ovom slucaju samo jedne zvijezde) ovisi o povecanju i promjeru teleskopa. Vidimo da je zvijezda u 60mm teleskopu vec i na malim povecanjima prilicno tamna i mutna te na imalo vecim povecanjima skoro potpuno 'nestane'. Sa druge strane u 8" teleskopu (200mm) slika je svjetla i ostra cak i na prilicno velikim povecanjima.

Jos jedna zgodna stvar koja se vidi iz ove slike je izrazajnost boje. Sto je nama zvijezda tamnija u vidnom polju to ce nase oko slabije raspoznavati njenu boju.

Mozda cete jos bolju predodjbu dobiti na sljedece dve serije slika tipicnog globularnog skupa gledanog sa 60mm odnosno 8" teleskopom na razlicitim povecanjima.

Niti jedan 60mm teleskop, ma koliko kvalitetan bio, vam nece razluciti zvijezde u globularnom skupu, bez obzira koliko povecanje stavili. Bacite pogled i na sljedecu usporedbu izgleda galaksije gledane sa dva razlicita teleskopa pri istom povecanju:

Slika je u 8" teleskopu ponovno neusporedivo sjajnija sto nasem oku omogucava da zapazi puno vise detalja.

Na sljedecoj slici vidimo slican 'test' napravljen na trojnom zvjezdanom sustavu.

Ponovno je slika u vecem teleskopu sjajnija, ostrija i opcenito puno ljepsa na svim povecanjima.

I zakljucak je...?                                             

Pa nije li logicno? Kupite si barem 8" teleskop! Salim se :) Kupiti cete onaj teleskop za koji cete imati dovoljno novaca. Bitno je jedino da znate sto od njega mozete ocekivati kako se ne bi kasnije razocarali.

Bacite jos jednom pogled na slike koje prikazuju kako se stvari vide kroz 60mm teleskop i probajte si zamisliti kako bi stvari izgledale na 625X povecanja! Zato se sljedeci puta kada vam netko ponudi mali teleskop sa nevjerojatnim povecanjem samo slatko nasmijte, recite da neka nadje nekog drugog naivca i produzite dalje.

Apparently, size DOES matter....

vrh strane