|
Cijenjeni čitatelji! Počev od idućeg broja «astronomskog magazina» imati ćete priliku pratiti moj serijal od desetak članaka o svim dosadašnjim svemirskim stanicama u zemljinoj orbiti. Vjerujem da će mnogima biti zanimljivo prisjetiti se početaka svemirske ere, fundamentalnih ispitivanja mogućnosti čovjeka i stroja, uspjeha i katastrofa, dosega današnjih svemirskih stanica i planova za blisku budućnost.. Vidjeti ćete dosada praktično neobjavlje ilustracije, saznati realno nepoznate podatke, suočiti se sa «nepostojećim» astronautima, svemirskim programima koji «nikada nisu pokrenuti»..i još mnogo toga.. Nećemo propustiti naglasiti doprinose ljudi iz naših krajeva, bez kojih svemirske ere kakovu danas poznajemo – ne bi bilo!
Kada je 1945. godine u britanskom magazinu «Wirless World», Arthur C. Clarke objavio članak o geostacionarnom satelitu, u referencama tog njegovog rada napisao je; Herman Noordung, Das Problem der Befahrung des Weltraums (Problem vožnje po svemiru), 1928. Dva desetljeća prije Clarke-ove ideje, Herman Noordung, pravim imenom Herman Potočnik (1892-1929), slovenac, točno je izračunao visinu geostacionarne putanje (39.900km) i detaljno razradio cijelovite tehnološke, fiziološke pa i psihološke probleme konstrukcije, izgradnje i održavanja naseljene svemirske stanice! Njegovim materijalima obilato su se koristili vrhunski znanstvenici kalibra jednog Obertha, Hohmanna, Goddarda, Hofta, von Brauna.. Prijevod njegove knjige na ruski (1935) zacijelo je inspirirao tamošnje inžinjere, što je nakraju rezultiralo suverenim programima judskog leta i dugotrajnog boravka u svemiru. Možda je doprinos tog izuzetnog uma svemirskoj eri lakše razumijeti kada se zna kako su, prigodom obilježavanja 70-te obljetnice njegove smrti, Sloveniju (Maribor) pohodili predstavnici američke NASAe i ruskog Zvjezdanog grada, odajući dužnu počast čovjeku koji je vizionarski napredno i tehnički suptilno razradio problem čovjekova puta i boravka u svemiru. Pa ipak, koje li ironije i sramote, na našem evropeiziranom balkanu (ili možda balkaniziranoj evropi?) 99.9% srednjoškolaca i 99.0% studenata nikada nije čulo za Hermana Potočnika! Milijarde ljudi znaju za rovere na Marsu, robotizirane uređaje na svemirskim letjelicama.. koliko njih (nas!) zapravo zna kako je Nikola Tesla (1856-1943) njihov pravi, tehnološki, otac. Vjerojatno se nikada neće saznati koliko je naših ljudi radilo na konstrukciji.. primjerice space shuttlea.. ili jeste li znali da je jednom našem znanstveniku bio uručen poziv za sudjelovanje u jednoj svemirskoj misiji.. vjerojatno nemate ni informaciju da je skupina entuzijasta u Istri već dobrano zakoračila u projekt prvog hrvatskog sateita.. Informacije koje ćete ovdje moći pročitati biti će točne i precizne, što znači, kako će se razlikovati od njihovih «udžbeničkih verzija», koje ste dosada čitali.
Sledeća strana: Saljut 1 (15.02.2005.)
|
