intervju

---

Boris Štromar
bstromar@grf.hr 

nastavak
< Prethodna strana

Predsednik je zagrebačkog AD 'Beskraj' i beskrajno je zaljubljen u astronomiju. Izvrtsan je osmatrač, piše odlične i duhovite osmatračke izveštaje. Na Mreži njegov sajt se nalazi na adresi: http://astrobobo.tripod.com

Boris Štromar

ASTRONOMSKO DRUŠTVO 'BESKRAJ'

AM: Kako je došlo do osnivanja AD "Beskraj"?

 Nakon onog izleta na Japetić i Hale-Boppa nam se to toliko svidjelo da smo opet otišli sljedeći mjesec, pa sljedeći, pa opet...pa nas je bilo sve više, i na kraju smo odlučili osnovati nekakvo društvo kojem je primarno ići na promatranja, a ne sjediti i slušati dosadna predavanja. Osim toga, nastojimo za neke važnije događaje napraviti promatranja u gradu i ljudima pokazati da je astronomija nešto čime se svi mogu baviti, i da se uvijek može vidjeti nešto novo i zanimljivo.

AM: Koliko članova ima 'Beskraj'? Imate li razrađen program rada? Imate li konkretne planove za dalji rad?

 Ima nas dvadesetak. Nekakav baš konkretan plan nemamo jer nismo tip društva koje se pod svaku cijenu mora baviti svim oblicima astronomije. Primarna su nam promatranja, povremena druženja sa drugim astronomskim društvima, izleti...dakle, više kao hobi. Uostalom, još nas je puno studenata i trebamo vidjeti gdje ćemo se zaposliti, osamostaliti, i tek onda razmišljati da li ćemo se moći ozbiljnije posvetiti nekom projektu.

AM: Kakvu podršku imate u svom radu? Da li vas, ko i koliko pomaže?

 Najveću podrsku smo dobili od Zvjezdarnice Višnjan, odnosno Korada Korlevića. Mislim da nas je on proglasio društvom "zapadnjačkog" tipa :) Neki članovi našeg društva su tako dobili priliku surađivati sa Višnjanom i na ozbiljnijim projektima. Također smo od Korada dobili na raspolaganje jedan od najvećih amaterskih teleskopa u Hrvatskoj - 13" (33cm) dobson, nazvan "Star Destroyer". Prava mrcina, luda stvar.

Nedavno smo poslali zahtjev za učlanjenje u Zajednicu astronomskih društava grada Zagreba preko koje ćemo nastojati financirati naš rad. Iako još nismo formalno učlanjeni, od Saveza (citaj: Zvjezdarnice) smo već dobili novčanu pomoć za putne troškove do Višnjana (za Messierov maraton i Astrofest). Ako tako bude i dalje, biti ćemo jako zadovoljni!

AM: Reci nam nesto o 'Priručniku za promatranje' AD 'Beskraj'.

 Taj priručnik smo napravili prvenstveno za članove društva (svako besplatno dobije primjerak). Unutra su razni tekstovi koje smo pisali i koji se mogu naći na internetu, te još neki dodatni. Praktično je jer na jednom mjestu ima sve što je potrebno za promatranja (osim karte neba): promatranje dalekozorom, kako promatrati deep sky objekte, Jupiter, Saturn, meteore, varijabilne zvijezde, a tu su i tablice sa listama najzanimljivijih objekata, karte i tablice za određivanje granične magnitude, karte za nekoliko varijabilnih zvijezda...

Nismo odštampali puno primjeraka i vrlo brzo je sve otišlo. Nadam se da ćemo moći dobiti nekakvu pomoć pa da to odštampamo ponovo da bude kvalitetnije i opširnije jer mi se čini da ima dosta interesa za jedan takav priručnik.

AM: Pravite javna osmatranja. Koliko su ta osmatranja posećena?

 Kad kod bude neki zanimljiv događaj na nebu (tipa pomrčine, konjunkcije, itd.), nastojimo napraviti promatranje u gradu. Obično bude poneki članak u novinama ili nas spomenu na radiju. Najčešće su promatranja na Cmroku, jednoj livadi na podnožju Medvednice...tu blizu mene :), na samo par minuta vožnje od centra. Skupi se dosta ljudi, po nekakvim procjenama ih prođe i pedesetak u toj noći. Najviše ih je bilo na promatranju onog grupiranja planeta ove godine. Promatranje je bilo na savskom nasipu na Jarunu (Jarun, "Zagrebačko more", jezero oko kojeg se često ljudi prošeću, provozaju biciklom, rolama, sjednu na pice, veslaju, itd.). To su bili spomenuli na glavnom Dnevniku na televiziji i tamo je bilo u cijeloj noći sigurno 100-200 ljudi, možda i više. U onoj gužvi smo se jedva snalazili, ali bilo nam je super. Ta promatranja mi se sviđaju jer se ljudi ne boje postavljati pitanja i komunikacija je nekako prisnija nego na raznim predavanjima.

AM: Znam da ste dosta aktivni oko problema sv. zagadjenja. Reci nam nešto konkretno o tome. Da li ste uspeli da nametnete rešavanje tog problema nekim važnim društvenim strukturama?

 Mi nismo uspjeli, ali Korado svojim zalaganjem čini čuda. Ja mislim da je već cijela Istra upoznata sa problemima svjetlosnog zagađenja :) To svakako olakšava i nama da nešto napravimo. Problem je što smo mi ipak "mlada generacija", pa postoji opasnost da nas ne shvate ozbiljno. Osim toga, nemamo iskustva u odnosima sa, hm, "državnim aparatom", vlastima, ili kako bih to već nazvao. Nama u Zagrebu fali jedan Korado koji će malo gurnuti stvar...

AM: Hm, Korado svima fali, ne samo vama u Zagrebu.

... A na Zvjezdarnici odmahuju rukom čim spomenem svjetlosno zagađenje. To mi je apsurdno, pogotovo što se na 50m zračne linije od njih nalazi najjači reflektor koji šara po nebu, a vidi se i izvan Zagreba. Što je najgore, ti koji imaju reflektor (Kaptol centar - shopping, kina, kafići, itd.) su još i ponudili suradnju i rekli da će, ako treba, ugasiti reflektor za radno vrijeme Zvjezdarnice...a oni još uvijek odmahuju rukom.

Ipak, mislim da se stvari mogu popraviti - evo, nedavno smo dobili poziv od HEP-e (Hrvatska Elektroprivreda - struja, rasvjeta, energetika, te stvari) za sudjelovanje u okruglom stolu na temu učinkovitijeg iskorištenja energije u javnoj rasvijeti. Došao je i Korado (kao počasni član AD Beskraj ;) ) i bilo je gust gledati kako svi slušaju i prave biljeske. Pričao je baš o svjetlosnom zagađenju, ekološkim efektima, uštedi, itd. Eh, da je takva neka osoba na Zvjezdarnici u Zagrebu, vjerujem da bi sve svjetiljke u krugu od 1km imale zaštitna sjenila...

Naše društvo je na onom promatranju grupiranja planeta dijelilo brošure o svjetlosnom zagađenju. O tome smo pričali i sa novinarima, pa je tako u Jutarnjem izašao tekst koji je samo na početku spomenuo promatranje, a ostatak je bio o svjetlosnom zagađenju (opet, uz pomoć Korada).

AM: Pored tvog AD ima li još neko društvo koje je toliko aktivno? Svakako ne mislim na Zvjezdarnicu Višnjan čija delatnost nam je već poznata.

 Mislim da je najaktivnije društvo AAD Rijeka. Sagradili su zvjezdarnicu sa 16" Meade LX-200 teleskopom, i oni pokušavaju nešto oko svjetlosnog zagađenja... Kod njih je bio održan susret astronoma na kojem nažalost nismo mogli sudjelovati (ispiti i slično). Za ostala društva ne mogu reći da nisu "aktivna", ali rade neke druge stvari. Mnogima je važnija popularizacija astronomije u smislu predavanja, županijskih i državnih natjecanja u astronomiji, i slično. U Splitu postoji jedna astronomska sekcija koja se bavi time, a ponekad organiziraju promatranja. Ne mogu baš dati najbolju ocjenu o svim društvima jer možda neka društva djeluju više na lokalnoj razini, pa još ako nisu vični internetu...

  ASTRONOMIJA

AM: Koliko u CRO medijima ima astrologije, a koliko astronomije?

 Horoskopi se mogu pročitati svaki dan :) Osim toga, čini mi se da je zastupljenost podjednaka, možda po broju članaka čak vodi astronomija, ali su astrološke vijesti senzacionalnije pa im daju više prostora. Npr. prije nove godine se zna naći po dvije stranice proročanstava raznih astrologa o tome što će se desiti u sljedećoj godini i takve nebuloze. Astronomski tekstovi se mogu često vidjeti (možda je stvar u meni jer ih uvijek nanjušim ;) ), ali je najveći problem što novinar koji prenosi vijest obično ne zna o čemu piše, pa izvali kojekakvu glupost. Općenito je kod nas loše znanje i poimanje astronomije. Npr. nedavno se digla buka oko prijemnih ispita za Filozofski fakultet, da su pitanja preteška, da se traži preširoko znanje...a jedno od pitanja je bilo "Koliko je udaljena zvijezda Andromeda?". Sramota.

Šteta je što nema više astronomske tematike, ne zbog toga što se ja time bavim nego baš zato što vidim na našim promatranjima koliko se ljudi raspituju, sve ih zanima, i gust mi je odgovarati na pitanja i gledati ih kako to sve upijaju.

AM: Astronomija već odavno nije čisto muško zanimanje. Ipak muškarci su u većini. Da li je to tako i u Hrvatskoj? A u tvom AD? Zašto ima manje devojaka u astronomiji?

 Hmmm...možda ih odbija sva "tehnologija" koja ide uz pojam astronomije? Ne znam, trebalo bi pitati njih :) Ipak, kod nas je dosta cura koje zanimaju zvijezde (one astronomske, ne astroloske ;) ), barem sudeći po našem društvu i mlađoj ekipi sa Zagrebačke Zvjezdarnice.

AM: Kakvi su osmatrački uslovi u Hrvatskoj? Imate li dobrih mesta za osmatranje?

 Ima, sve manje :( Na Japetiću je sve lošije i lošije. Kad smo gledali Hale-Boppa prije pet godina, nebo je bilo genijalno..točno znam po zvijezdama u Orionu (jedna od 3 zvijezđa koje sam tada raspoznavao :) ). Za neko stvarno dobro mjesto, trebalo bi ići u Gorski Kotar, na neki otok ili slično. Mi u Zagrebu nemamo puno izbora. Gledajući kartu svjetlosnog zagadjenja Europe, pomalo sam optimističan, još uvijek kod nas ima tamnih mjesta koje možemo sačuvati i promijeniti mentalitet ljudi da ne misle da lampe koje svijetle na sve strane budu sinonim razvoja i prosperiteta. Vjerujem da će Korado na tom području mnogo toga napraviti, pa kad jednom ljudi vide točne podatke o uštedama na struji (citaj - $$$), nadam se da će im se otvoriti oči.

 SOFTVER

AM: Koji softver koristiš u radu? Da li u Hrvatskoj postoje piratska razmena softvera, sta država preduzima za suzbijanje piraterije i kako to podnosite.

 Trudim se da astro softver koji koristim bude sto "legalniji" (čitaj: besplatan :) ). Za divno čudo, može se naći hrpa odličnih astro programa potpuno besplatno. Moj najdraži planetarij program je Cartes du Ciel, potpuno besplatan, a stvarno odličan. Ostali programi mi služe za snimanje web kamerom i obradu snimki. Te programe su napisali asto amateri i besplatno dali na koristenje. Npr. K3CCDTools, Registax (fantastična stvar!), Iris (za obradu snimki, kompliciran, ali isplati se proučiti jer ima vrlo napredne funckije), QCV2 (program za snimanje dugačkim ekspozicijama sa crno bijelom Quickcam kamerom). Naravno, postoje i dobri komercijalni programi, ali mi za sada stvarno nisu potrebni. Doduše, ti programi nisu strašno skupi, ako usporedjujemo cijene ostalog softvera za Windowse.

A što se tiče piratstva, pretpostavljam da je situacija ista kao i kod vas. Dakle, recimo da je 95% softvera piratskog porijekla. A državi je vjerovatno jasno da će vrlo teško to iskorijeniti. Softverske kuće bi trebale imati malo vise "sluha" i prilagoditi cijenu tržištu. Zapravo ih smatram vrlo glupima. Umjesto da gube milijune dolara zbog piratstva, mogli bi zaraditi (manje, ali opet je to zarada, a ne gubitak) da ta cijena bude adekvatna. E, da, mala priča iz Zagreba u vezi piratstva: dogovorio sam se sa tipom za nekakve igre (pa da, ne služi meni komp samo za astronomiju :) ), on meni uvaljuje CD-je, ja njemu lovu, a pokraj nas se seću dva murjaka, gledaju nas i niš...nisu uopće skužili o čem se radi.

< Prethodna strana

(avgust 2002.)

| Home | Sadržaj | Galaksija | Sunčev sistem | Teorija i praksa |
| Instrumenti | Istorija i tradicija  | Efemeride 2002 |

vrh