1 2
3 4
5 6
7 8
9 10 11
12 13 14
15
16
17 18
19
20
|
Sardžaj |
3.1. Astronomske posljedice
Svjetlosno zagađenje najprije je dijagnosticirano u
astronomiji! Direktno ili indirektno svjetlo negativno utječe na promatrača
(neadekvatna akomodacija oka), vidljivost objekta promatranja
(zvijezde blijede i nestaju zbog smanjenja kontrasta
svjetlo-tama, detalji se gube ili postaju neprepoznatljivi, fon
neba je posvijetljen) i instrumente za promatranje (snažno
parazitsko svjetlo). Danas u Hrvatskoj gotovo da više i nema pogodnih mjesta za
astronomska promatranja, izuzev pojedine otoke i nenaseljena
područja Like i Gorskog kotara.
Zvjezdano nebo od horizonta do zenita postoji na svega nekoliko
lokacija u Evropi!
Bezlična narančasto-crveno-bijela izmaglica (Sky glow) kao
rezultat svjetlosnog zagađenja onemogućava promatranja nebeskih
objekata (planeta, asteroida, meteora, kometa, maglina,
galaktika..). Tamno noćno nebo omogućava da čovjek golim okom može vidjeti
nekih 10.000 točkica svijetla (planeti, asteroidi, zvijezde..).
Danas 95% svjetske populacije golim okom jedva da na nebu može
izbrojati 200-tinjak njih!
Astronomi se nemalo iznenade kada u starim spisima nađu opise
detalja nebeskih objekata koje danas sa boljim teleskopima ne
možemo niti vidjeti!
Profesionalna astronomija dijelom može doskočiti tom problemu
upotrebom specijalnih filtera za pojedine dijelove
elektromagnetskog spektra. Izvorna astronomija (astronomija iz ljudske znatiželje) izgubila
je čari promatranja zvijezda.
Čovjek, sam pod zvijezdama na blijedoplavoj točkici u beskraju
prostora i vremena!
Misao koja čovjeka čini - čovjekom. Misao koja predvodi čovjekova htjenja.
Kozmos, ta eonska pozornica događanja mora biti dostupna svima!
I astronomima!
Auroru Borealis i daleke galaktike zbog svjetlosnog zagađenja
nije više moguće vidjeti.
Klasifikacija kvalitete noćnog neba po Bortle dark sky scale
http://skyandtelescope.com/resources/darksky/article_81_1.asp
prethodna |
1 2
3 4
5
6
7 8
9
10 11 12
13 14
15
16
17 18
19
20|
|
Sardžaj | |
